Novo znanstveno irsko-nizozemsko istraživanje naglašava da su uglavnom zadruge one koje imaju „visok tržišni udio“ od više od 50% u skandinavskim zemljama, a isto tako i u Irskoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Austriji. Ti veliki proizvođači mlijeka mogu izdržati cjenovne fluktuacije na europskim i međunarodnim tržištima mliječnih proizvoda.
Očekuje se da će posebno mala gospodarstva imati poteškoće u nadolazećim godinama. Studiju su sastavili znanstvenici irskog poljoprivrednog instituta Teagasc i dr.ir. Roel Jongeneel sa Sveučilišta Wageningen (WUR).
Izvještaj je izrađen za Poljoprivredni odbor Europskog parlamenta te ne razmatra samo razvoj stočarstva u posljednjim godinama do danas, nego daje i preporuke za nadolazeće godine. Navodi se kako se broj mliječnih gospodarstava u zemljama EU povećao ulaskom novih članica, a ukupna proizvodnja povećala ukidanjem kvota za mlijeko.
Mljekarska industrija u cijeloj Europi prošla je također kroz nekoliko „strukturnih“ promjena u zadnjih dvadeset godina, uključujući: značajno smanjenje broja mliječnih gospodarstava; općenito povećanje prosječne veličine gospodarstava; i dugotrajan pad broja krava muzara. U nekim zemljama EU razvoj mliječnog sektora znatno zaostaje, što pokazuju najnoviji podaci.
Istraživači ističu da politika zaštite okoliša – i na razini EU-a i u državama članicama – „sve više utječe“ na mliječni sektor. „Smanjenje emisije stakleničkih plinova i poboljšanje kvalitete voda ima sve veći utjecaj na mliječni sektor u EU i u nekim državama članicama već je jednako važno, ako ne i važnije od Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Takve obveze mogu zbunjivati, otuđivati i obeshrabriti poljoprivrednike“, navode autori.
S obzirom na budućnost, ističe se kako će stočarstvo i dalje trebati financijsku potporu zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), te da EU mora uvesti 'instrumente i poticaje' (čitaj: financijske nadoknade) kako bi smanjila višak gnojiva i manje emisije stakleničkih plinova. Predlaže se čak uvođenje vrste CO2 poreza i sustava trgovanja pravima na dušik, slično trenutnoj trgovini emisijskim pravima velikih industrijskih poduzeća.
U administrativnim i političkim krugovima EU već se vode prve istražne rasprave i pripremaju planovi za novi zajednički poljoprivredni okvir za razdoblje 2025.-2030. Nakon europskih izbora u lipnju, u novom Europskom parlamentu morat će se postići nove koalicijske dogovore koje će od 2025. provoditi nova Europska komisija.