Poljoprivrednici diljem Europe, posebno u Zapadnoj Europi, već dugo pozivaju na strože mjere za zaštitu svoje stoke od napada vukova. Prema izvještaju Europske komisije iz 2023. godine, gubici stoke u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji čine polovicu ukupnih šteta u EU. Također Njemačka, Grčka i Hrvatska bilježe značajnu štetu na stoci uzrokovanu napadima vukova.
Među veleposlanicima EU nastala je većina jer su se Luksemburg i Portugal ove sedmice priključili zemljama koje inzistiraju na izmjeni, kao i zbog djelomične promjene stajališta Njemačke. Trenutna pravila predviđaju odstrel vukova u iznimnim slučajevima, ali ponajviše stočari na selu traže ponovno otvaranje lova.
U petak je održano konačno glasanje u Vijeću EU za konkurentnost gdje je potvrđena odluka veleposlanika. Bruxelles mora najkasnije sljedećeg tjedna obavijestiti tajništvo Bernske konvencije, jer nadležno povjerenstvo sastaje se samo jednom godišnje. Godišnji sastanak Stalnog odbora održat će se u prosincu 2024.
Razina zaštite ugroženih životinja i biljaka međunarodno je utvrđena Bernskom konvencijom od kraja 1970-ih. Do sada se priključilo nekoliko desetaka zemalja; ne samo 27 zemalja EU nego i male države poput Monaka i San Marina, četiri sjevernoafričke države te nekoliko istočnoeuropskih zemalja izvan EU, poput Rumunjske, Ukrajine i Azerbejdžana.
Pored toga, Europska unija utvrdila je istu zaštitu biljaka i životinja i u vlastitim Europskim direktivama o pticama i staništima (VHR). Zemnaje EU mogu same mijenjati ili ukidati vlastite VHR, no time bi prekršile Bernsku konvenciju. Ministri zemalja potpisnica Bernskog sporazuma sastaju se samo jednom godišnje.
Te desetine zemalja potpisnica razlikuju različite ugrožene biljke i životinje koje su raspoređene u dvije kategorije: strogo zaštićene i zaštićene. Pravila su u posljednjim godinama gotovo nepromijenjena. Za izmjene ugovora potrebna je većina, no 27 zemalja EU nije jednoglasno složno.
Neke od tih zemalja uopće nemaju problema s vukovima, već s drugim ugroženim vrstama kao što su losovi u sjevernoj i istočnoj Skandinaviji ili smeđi medo u francusko-španjolskim Pirinejima te u Rumunjskoj, Sloveniji i Bugarskoj. Kritičari strahuju da EU traženim smanjenjem statusa vuka otvara vrata i za druge zemlje koje žele lov na druge vrste.
Njemačka sada postavlja uvjet da se prvo više od četrdeset zemalja potpisnica mora složiti sa smanjenjem zaštite, i to samo za vuka, ne i za druge ugrožene vrste. Tek tada, tvrdi Njemačka, može se mijenjati EU Direktiva o staništima (VHR). Nadalje, sva 27 zemalja EU i Europski parlament također moraju pristati na to.