No ne samo Green Deal, okoliš i klima oblikuju obrise nove europske poljoprivredne politike. Na samom početku kampanje za europske izbore postoji barem osam važnih pitanja koja bi mogla usmjeriti buduću EU poljoprivredu.
Prvo je moguće imenovanje nizozemskog ministra Wopkea Hoekstre za novog Povjerenika za klimu. Pred njim je u Strasbourgu još jedan zahtjevan razgovor za posao, vjerojatno u listopadu, najvjerojatnije s ENVI odborom za okoliš Europskog parlamenta.
Ako ocijene da nije dovoljno kvalificiran, to bi se moglo protumačiti kao znak da Europski parlament želi ostati pri "zelenom" klimatskom kursu Fransa Timmermansa. Ako i predsjednica Ursula von der Leyen smatra isto, to bi već iduću srijedu mogla objaviti u svojoj godišnjoj "Državi Unije".
Von der Leyen je pod pritiskom svojih kršćanskih demokrata koji žele manje Green Deala i politike zaštite okoliša, a više poljoprivrede i ruralnih područja. Najvjerojatnije je da se Von der Leyen neće htjeti u to osobno upuštati, ili će možda izabrati "bijeg naprijed".
U svakom slučaju, potrebno je pričekati hoće li briselska politika uspjeti smiriti sukob između poljskog povjerenika za poljoprivredu Janusa Wojciechowskog i preostalih 26 povjerenika. On vodi svoju vlastitu strategiju u vezi s izvozom ukrajinske pšenice u luke EU-a. Taj sukob unutar Komisije Von der Leyen mogao bi biti pitanje savijanja ili pucanja.
Štoviše, Von der Leyen mora tjedan dana kasnije (19. rujna) održati govor o "budućnosti poljoprivrede" na skupu EVP-a u svojoj "domaćoj" njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj. U toj uglavnom konzervativnoj južnoj njemačkoj zemlji održavaju se 8. listopada regionalni izbori.
Rezultati mogu biti signal u kojoj mjeri desnija, agrarnija politika dovodi do povratka birača CDU/CSU koji su odustali. Prema anketama, u zemljama EU primjećuje se pomak udesno, ali to se nedavno u Španjolskoj nije pokazalo istinitim.
Tjedan dana kasnije (15. listopada) u Poljskoj se održavaju parlamentarni izbori koji se također u velikoj mjeri tiču ruralnih područja i poljoprivrede. Tamo je pitanje hoće li razočarani stanovnici sela i poljoprivrednici "povratiti" povjerenje u konzervativno-nacionalističku Koaliciju PiS. Ukrainsko pitanje pšenice, prijeteća blokada granice i buntovni povjerenik Wojciechowski predstavljaju fitilj u prah-buradi.
A nekoliko tjedana kasnije (22. studenoga) u Nizozemskoj će se održati izbore za Državni sabor. Tamo je također (djelomično) pitanje hoće li se vraćati odmetnuti birači CDA ili će odmetnuti birači potražiti spas kod novih stranaka i novih političara. Iako rezultati izbora u Bavarskoj, Poljskoj ili Nizozemskoj neće imati presudni utjecaj na politiku EU, mogu biti pokazatelj.
Neposredno važnije pitanje jest hoće li poljoprivredno moćna Ukrajina biti primljena u Europsku uniju. Pregovori počinju 16. prosinca. Deset zemalja je kandidat za članstvo u EU; neke od njih već se godina drže "na čekanju".
Uskoro će zemlje EU morati donijeti odluku hoće li EU prvo riješiti vlastite probleme u upravljanju. To je u načelu već dogovoreno nakon "odlaska" Britanaca. Ako EU ubrzano pri vrhu prioriteta primi Ukrajinu, to će nesumnjivo imati posljedice za zajedničku poljoprivrednu politiku, bez obzira na sve...