Odluka je donesena nakon snažnog pritiska poljoprivrednika i agrarnog sektora koji su tvrdili da bi novi porez narušio njihovu konkurentnost na međunarodnim tržištima. Poljoprivreda Novog Zelanda čini gotovo polovicu nacionalnog izvoza.
Novi Zeland bi bio prva zemlja na svijetu koja bi nastojala ograničiti klimatske štete porezom na CO2 po hektaru poljoprivrednog zemljišta. U tome je već nekoliko godina aktivna i Danska, koja će najkasnije ovog mjeseca odlučiti hoće li uvesti takav porez.
Novozelandski premijer Christopher Luxon priopćio je da će agrarni sektor biti izuzet iz Sheme trgovanja emisijama (ETS) koja regulira trgovinu emisijskim pravima. Prema podacima novozelandske vlade, metan koji ispuštaju ovce, krave i druge životinje čini oko 42% ukupnih emisija stakleničkih plinova.
Umjesto toga, formirat će se nova radna skupina koja će se fokusirati na alternativne pristupe smanjenju emisija. U Europskoj uniji također se radi na planovima da se veliki agrarni subjekti uključe u ETS sustav.
Laburistička oporba oštro je kritizirala ovu odluku i upozorila da će na kraju naštetiti međunarodnom ugledu i gospodarskoj budućnosti Novog Zelanda. Prema Laburistima, Novi Zeland riskira gubitak svoje konkurentske prednosti na tržištima gdje korisnici i potrošači sve više cijene održivost i ekološki prihvatljivu proizvodnju.
Moguće je da će sada Danska postati vodeća zemlja uvođenjem poreza na CO2 po hektaru poljoprivrednog zemljišta. Vladajuće danske stranke slažu se da takav porez treba uvesti. Trostrani dijalog ('tripartitni') između vlade, poslovnog sektora i društva trebao bi ovog mjeseca donijeti konačnu odluku, što je zasad planirano.