Europski povjerenik za proračun Johannes Hahn optimističan je da bi čelnici EU-a sljedećeg tjedna u Bruxellesu mogli postići dogovor o višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. Prema ovom Austrijancu, kompromis je moguć između različitih stajališta 27 čelnika vlada EU-a.
Hahn je time optimističniji nego drugi dužnosnici EU-a. Tradicionalno je potrebno barem dviju iscrpljujućih vrhunskih konferencija kako bi se unutar EU-a postigao suglasnost o veličini i sadržaju višegodišnjeg okvira. “S političkom voljom i državničkom mudrošću možemo prekinuti tu tradiciju”, smatra Hahn.
Europska komisija želi povećati proračun s trenutačnih 1,00 na 1,11 posto zajedničkog dohotka 27 država članica, unatoč tome što zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a nastaje rupa od oko 11 milijardi eura godišnje. Europski parlament traži ukupni iznos od 1,3 posto, i „u svakom slučaju nove prihode“. To se smatra apelom za uvođenje izravnog europskog poreza, što je do sada uvijek bio tabu među državama EU-a.
Nizozemski premijer Mark Rutte prošlog je tjedna još rekao da Nizozemska ne želi plaćati više nego u proteklih sedam godina, osim ako se ne uračunaju inflacija i gospodarski rast. No ovog je tjedna nizozemski državni tajnik za financije Hans Vijlbrief izjavio da je Nizozemska spremna dovesti u pitanje veto na poreze u EU-u, izvijestio je Financieel Dagblad.
Dosad su unutar EU-a dogovori o porezima podložni načelu jednoglasnosti, što u praksi znači pravo veta svake države. Nizozemska bi bila spremna odustati od tog prava veta „za harmonizaciju poreza na energiju“. Ovaj dužnosnik nije iznosio dodatne detalje o drugim europskim planovima za uvođenje europskih poreza, na primjer na plastične boce ili europski porez na internet.
S formulacijom da se „ne izjašnjavaju nužno protiv odluka većine“ kada je riječ o „većem cilju“ klimatske politike, na summitu u Bruxellesu mogla bi se otvoriti rasprava u krugovima vlada EU-a o „vetu na poreze“ i „europskim porezima“.
Ranije je i nizozemski europski povjerenik Frans Timmermans izrazio zabrinutost zbog rigidnog stava Nizozemske u pregovorima o europskom višegodišnjem proračunu, što je vidljivo iz nedavnog intervjua u Financieel Dagbladu. Timmermans se boji da će se Nizozemska zbog svoje nesavladive pozicije naći izolirana i na kraju biti u gorem položaju nego kad bi bila spremna na kompromis. I zemlje poput Austrije, Danske i Švedske protive se povećanju proračuna EU-a.
Novim pristupom o odustajanju od poreznog veta nizozemska vlada ne samo da skreće sa svojih ranijih stajališta, već se suprotstavlja i najvećoj vladajućoj stranci VVD. To može dovesti do nesuglasica ili krize unutar nizozemske koalicijske vlade u vezi s odlukom o većem doprinosu Nizozemske EU-u.
Prema izvorima iz EU-a, iza pozornice u Bruxellesu se „do najsitnijih detalja“ prilagođavaju brojke kako bi se pronašla rješenja za zahtjeve država članica, a u pregovorima postoji “napredak”. U tom slučaju, samit 20. veljače mogao bi rezultirati politički obojenim dogovorom o budućim novim prihodima za nove EU-projekte poput Zelenog sporazuma, nakon čega bi na slijedećem samitu (u drugoj polovici 2021.) mogao biti potpisan konačni sporazum.