Ekonomisti OECD-a tvrde da europske poljoprivredne subvencije jedva da su pridonijele smanjenju onečišćenja zraka i tla. Prema novom izvještaju OECD-a, temeljni problem je što se klimatski izdaci poljoprivredne politike ne vežu uz jasne ciljeve smanjenja emisija.
Prema istraživačima OECD-a, dobrovoljni uvjeti za subvencije, poput ekoloških programa koji će stupiti na snagu od sljedeće godine, nisu dovoljno učinkoviti. To se, usput rečeno, ne odnosi samo na EU, nego i na poljoprivrednu i prehrambenu politiku desetaka drugih zemalja.
Kako bi se osiguralo da poljoprivredni sektor doprinese klimatskom paketu „Fit for 55“ EU, potrebe EU-u "povezati s ciljevima smanjenja emisija u poljoprivredi na nacionalnoj i EU razini", preporučuje izvještaj. Također, oni koji zagađuju poljoprivredom moraju početi plaćati, dodaje se.
„Za mene ostaje temeljni problem što smo u Europi ponudili dobrovoljne [održive] mjere“, rekao je profesor emeritus europske poljoprivredne politike Alan Matthews tijekom predstavljanja izvještaja.
„Javna poljoprivredna pomoć dosegnula je svjetske rekordne razine, ali dio koji se koristi za poticanje održive proizvodnje pao je“, objasnila je Marion Jansen, voditeljica OECD-ova Ureda za trgovinu i poljoprivredu.
Prema njezinim riječima, održiva poljoprivreda mora se značajno proširiti kako bi mogla zadovoljiti buduće potrebe za hranom i ostvariti klimatske ciljeve Pariškog sporazuma.
OECD smatra da treba mnogo više ulagati u inovacije. „Kako bismo hranili sve veću svjetsku populaciju, poljoprivreda mora povećati produktivnost, i to na okolišno prihvatljiv način“, naglasila je gospođa Jansen.
U međuvremenu, izvještaj također upozorava da neke mjere kao reakcija na rat u Ukrajini mogu biti „kontraproduktivne“. „Ublažavanje ekoloških standarda radi poticanja domaće proizvodnje može imati procikličke posljedice i ugroziti trajnost“, upozoravaju istraživači.