Novo izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OESO) također utvrđuje da EU ima ambicioznu politiku Zelene agende, ali da ona nije dovoljno zaživjela.
U pregledu "Politike za budućnost poljoprivrede i hrane u Europskoj uniji" iznose se preporuke za novu EU-političku poljoprivredu za razdoblje 2023.-2027. Primjećuje se da se agroprehrambeni sektor nalazi na "kritičnom trenutku" jer je suočen s klimatskim promjenama, krizama poput pandemije Covid-19 i ratom u Ukrajini. Štoviše, Bruxelles nastoji osigurati kako sigurnost hrane, tako i ekološku održivost.
Prema pregledu proteklih deset godina, poljoprivredna produktivnost u zemljama EU-a povećavala se sporije nego u drugim OESO zemljama u svijetu. Postignuća u području ekološke održivosti agroprehrambenog sektora "nisu se poboljšala u skladu s očekivanjima". To nije zbog nedostatka ambicije ili financijskih sredstava, već više zbog politike koja je donesena i njezine stvarne provedbe.
Prema stručnjacima OESO-a, 27 zemalja EU mora svoje potpore iz zajedničke poljoprivredne politike uglavnom izravnije vezati uz visinu prihoda poljoprivrednika. Također, Bruxelles bi trebao prestati davati potpore za poljoprivredne aktivnosti koje su u sukobu s drugim ciljevima EU ili održavaju neželjene situacije.
"Nedavne reforme Zajedničke poljoprivredne politike promijenile su način na koji se daje podrška, ali to je dovelo samo do postepenog napretka", navodi se u izvješću. Stoga se preporučuje ponuditi poljoprivrednicima veću sigurnost širenjem dobrovoljnih godišnjih ekoshema u 'višegodišnje rezultate'. Također je potreban novi pristup za pružanje ekoloških usluga.
Izvješće također ističe nedostatak dostupnih podataka o prihodima poljoprivrednih kućanstava diljem EU – trenutno samo Irska i Nizozemska prikupljaju te podatke. OESO navodi da zbog toga nije moguće usporediti prihode poljoprivrednika s ostalim sektorima gospodarstva.