Vlada Poljske zagovara veća sredstva iz solidarnog fonda EU-a i ističe da poplave nisu samo lokalni problem, već imaju i šire ekonomske i ekološke posljedice za čitavu Poljsku.
Jedan od glavnih argumenata koje Poljska iznosi jest da je šteta u poljoprivrednom sektoru osobito velika, s dugotrajnim posljedicama. Prema poljskim proizvođačima, nisu uništeni samo usjevi, već su veliki dijelovi poljoprivrednog zemljišta moguće trajno neupotrebljivi zbog onečišćenja ostacima kemikalija.
Nanijetana muljevina na poljima može sadržavati i otrovne tvari koje su dospjele iz kanalizacije, što predstavlja "tiktakajuću bombu" za proizvodnju hrane. Poljska vlada tvrdi da su potrebne masovne industrijske sanacije kako bi se ta tla ponovno učinila sigurnim za poljoprivredu.
Osim toga, stočarstvo je teško pogođeno jer stočari nisu u mogućnosti hraniti svoje životinje zbog uništenja zaliha stočne hrane. Pokrenuta je nacionalna akcija pomoći u kojoj poljoprivrednici iz drugih regija doniraju sijeno i drugu hranu, ali ta pomoć je samo privremeno rješenje. Stoga Poljska traži od EU-a strukturnu podršku za obnovu poljoprivrednog sektora.
Još jedna točka koju Poljska ističe jest utjecaj na javno zdravstvo i sigurnost hrane. Izdana su upozorenja da usjevi koji su bili pod vodom nisu pogodni za konzumaciju. Onečišćenje poljoprivrednih proizvoda predstavlja veliki rizik, zbog čega mnogi poljoprivrednici trpe ogromne gubitke jer ne mogu koristiti niti prodati te usjeve. Poljska naglašava da je obnova ovog sektora od ključnog značaja za sprječavanje daljnje ekonomske nestabilnosti.
Europska komisija je umjereno pozitivno odgovorila na zahtjev Poljske, ali je također navela da su potrebne dodatne studije za utvrđivanje opsega štete. Iako se Poljska poziva na solidarnostni fond EU-a, Komisija napominje da je taj fond namijenjen samo za krizne situacije. Osim toga, Komisija ističe da Poljska mora poduzeti vlastite mjere za ublažavanje posljedica problema, poput ulaganja u infrastrukturu i provođenja drugih preventivnih mjera.