Fokus je posebno usmjeren na nacionalističko-konzervativnu Stranku prava i pravde (PiS) i njezinu kontroverznu anti-Europsku politiku. Već je jasno da će izborna borba biti odlučena na poljskom selu: tamo živi četrdeset posto stanovništva.
Izbori se već smatraju borbom za dušu Poljske, gdje je središnje pitanje hoće li PiS vladajuća stranka nakon 9 godina na vlasti uspjeti održati svoj položaj, s ili bez potpore desnih koalicijskih partnera. Najnovije ankete pokazuju izjednačenu utrku između PiS-a i liberalne koalicije na čelu s bivšim predsjednikom EU Donalda Tuska, koji zaostaje za vladajućom strankom samo nekoliko postotnih bodova.
Vladajuća stranka suočava se i s izazovima u obliku rastuće konzervativne frakcije orijentirane na poljoprivredu te nove radikalne seljačke stranke Agrounia. Konzervativci usmjereni na poljoprivredu privukli su pažnju svojom obećanjem da će sačuvati i zaštititi tradicionalne vrijednosti i običaje poljskog sela, a trenutno su na oko deset posto; Agrounia ima oko jedan posto.
PiS-ova vlada u posljednjih nekoliko godina znatno je izgubila potporu na selu. Kritičari tvrde da to nije toliko zbog nezadovoljstva EU-političkom poljoprivrednom politikom (na koju je također bilo mnogo kritika), već prvenstveno zbog činjenice da stranka nije dovoljno održavala svoje veze s rimokatoličkom crkvom i tradicionalnim vrijednostima i običajima na selu.
Osim toga, vlada već nekoliko godina vodi brojne sukobe s Europskom unijom oko pitanja kao što su pravna država, neovisnost sudaca, prava homoseksualaca i liberalne slobode. To je dovelo do suspenzije isplate raznih subvencija od strane EU, zbog čega su PiS-ovi političari izgubili potporu i među "urbanim" umjerenim i modernim biračima.
Presudna prekretnica ovih izbora mogla bi biti izvoz ukrajinske pšenice. Europska komisija razmatra ukidanje sadašnjih ograničenja (zabrane izvoza u pet susjednih zemalja) nakon 15. rujna, na što je poljska vlada bijesna. To je usred izborne kampanje. Varšava je prijetila da će po potrebi ponovno uvesti granične blokade, pokušavajući tako ponovno pridobiti sve seljake na svoju stranu.
U tome igra ulogu i činjenica da je poljsko selo u posljednjih deset do petnaest godina znatno smanjilo "zaostatak" u odnosu na "moderno urbano područje", djelomično uz pomoć europskih (razvojnih) subvencija i uz potporu EU-a u obnovi poljoprivredne politike. Nisu svi nezadovoljni EU-om.
Dok PiS-ova vlada odlučno nastavlja svoju anti-Europsku politiku, liberalna koalicija na čelu s Donaldom Tuskom pozicionirala se kao alternativa s proeuropskom agendom. Rezultat izbora može imati značajne posljedice za odnose Poljske s Europskom unijom kao i za širi geopolitički kontekst.