Hiljade volontera Crvenog križa u Austriji, Češkoj, Moldaviji, Poljskoj i Rumunjskoj rade danonoćno kako bi odgovorili na potrebe pogođenih ljudi. U proteklih dana jake kiše u tim zemljama prouzrokovale su velike poplave koje su dovele do poplavljenih kuća, nestanka struje, poremećaja u prometu i oštećenja infrastrukture. Mađarski premijer Orban odgodio je planiranu posjetu i govor u Europskom parlamentu do listopada. U Poljskoj je premijer Donald Tusk proglasio određeni oblik izvanrednog stanja.
Europski parlament u Strasbourgu očekuje se da će u srijedu ili četvrtak raspravljati o mogućoj operaciji pomoći za pogođena područja. U početku su europski političari samo planirali naknadu štete za poljoprivrednike zbog šteta koje su pretrpjeli ranije ove godine zbog obilnih kiša i ranih mrazeva. Međutim, veličina sadašnje, mnogo veće katastrofe, prisiljava Bruxelles na nove korake.
Još uvijek nema jasne slike o opsegu poplave i financijskoj šteti. Do sada većina izvještaja dolazi uglavnom iz gradova i sela, dok pregled ruralnih područja još nedostaje. Rijeke koje su izašle iz svojih korita u Srednjoj Europi posebice tutnje kroz nisko položene naseljene dijelove kroz uske ulice, dok su u nešto višim prigradskim područjima cijele livade i njive pod (zagađenom) rijekom.
Televizijski snimci sadašnjih divljih rijeka pokazuju mnogo sličnosti s poplavama koje su prije nekoliko godina pogodile dijelove Njemačke i Belgije, pa sve do Valkenburga (Nizozemska).
"Kako se Europa zagrijava puno brže od ostatka svijeta, suočavamo se s mogućom budućnošću u kojoj ovakve poplave više nećemo nazivati povijesnima, nego čestim ili čak godišnjim događajima. Moramo se pripremiti na prilagodbu toj novoj stvarnosti", kaže Andreas von Weissenberg, voditelj zdravstva, katastrofa, klime i kriza u Europi pri Međunarodnom Crvenom križu.
Jedno od najteže pogođenih područja je Donja Austrija, gdje je 1.750 ljudi moralo napustiti svoje domove i potražiti privremeni smještaj. Mnogi od njih doživjeli su sličnu krizu tijekom poplava 2002. godine i sada se boje da će opet izgubiti sve.
U Češkoj je pukla brana na jednom jezeru, a u Poljskoj mora biti evakuiran grad s 40.000 stanovnika. Gradonačelnik je pozvao stanovnike da se sklone na tavan.
U istočnoj Rumunjskoj poplave su do sada uzrokovale smrt šest osoba. U najteže pogođenim okruzima Galaţi i Vaslui poplavljeno je više od 5.000 kuća, a stotine ljudi evakuirano. Rumunjski Crveni križ podijelio je 20 tona hrane i pitke vode te pozvao na donacije za pomoć pogođenima.
Ostale zemlje u regiji, uključujući Njemačku, Mađarsku i Slovačku, ostaju u stanju pripravnosti, dok timovi Crvenog križa surađuju s lokalnim vlastima i spremni su reagirati. Očekuje se da će razine voda – osobito Dunava, Labe i Odre – tijekom tjedna dostići vrhunce.
Klimatski znanstvenici kažu da ih oštećenja zabrinjavaju, ali nisu iznenađeni intenzitetom. Znanstvenici su oprezni u pripisivanju ekstremnih kiša ljudskom utjecaju jer postoji mnogo faktora koji utječu na vodni ciklus. Iako je opće poznato da topliji zrak može zadržati više vlage, također ovisi o tome koliko je vode dostupno.
Prema Soniji Seneviratne, klimatološkinji sa ETH Zürich, izravne analize poplava u Srednjoj Europi pokazale su da je većina vodene pare došla iz Crnog i Sredozemnog mora. Ta su područja postala toplija zbog ljudski uzrokovanih klimatskih promjena, što je uzrokovalo veću količinu isparenja vode u zrak.
"Prosječno, intenzitet jakih padalina povećava se za 7% za svaki stupanj zagrijavanja Zemlje", izjavila je. "Trenutno imamo 1,2 stupnja Celzija globalnog zagrijavanja, što znači da su događaji jakih kiša u prosjeku 8% intenzivniji."