U svim zemljama Europske unije prošle je godine smanjeno onečišćenje zraka CO2-om. Eurostat je izračunao da je emisija izazvana izgaranjem fosilnih goriva – poput nafte, ugljena i zemnog plina – prošle godine pala za 10 posto.
Istraživači EU kažu da je to posljedica ograničenja putovanja uvedenih zbog korona-krize, kao i usporavanja gospodarstva.
„U gotovo svim državama članicama Europske unije primijećeno je smanjenje potrošnje nafte i srodnih proizvoda“, navodi se. „Potrošnja zemnog plina pala je u petnaest zemalja članica. S druge strane, udio obnovljivih izvora energije – uglavnom proizvedenih putem vjetra, vode i sunca – u opskrbi električnom energijom blago je porastao.”
Najveći pad zabilježen je u Grčkoj, Estoniji i Luxembourgu. U tim je zemljama došlo do smanjenja od 18 posto. Njemačka, koja je odgovorna za četvrtinu ukupnih emisija Europske unije, prijavila je pad od gotovo 9 posto.
Unatoč ovom privremenom smanjenju onečišćenja zraka, nekoliko europskih zemalja prijeti da neće ispuniti svoje međunarodne klimatske ciljeve za 2020. godinu. Nakon što je nizozemska vlada (u slučaju Urgenda) već osuđena da se pridržava klimatskih sporazuma, sada su i sudovi u Francuskoj i Njemačkoj presudili da te zemlje moraju poduzeti više kako bi se borile protiv emisija.
Osim toga, pokazalo se da Poljska predstavlja određene probleme. Poljska je jedina zemlja EU koja se nije željela obvezati na Pariški sporazum o postizanju klimatske neutralnosti sredinom ovog stoljeća.
Švicarska također neće doseći nacionalni klimatski cilj za 2020. Švicarska zaostaje u smanjenju emisije CO2. Prema saveznim vlastima, nacionalni klimatski cilj za 2020. vjerojatno neće biti postignut – ni u prometu, ni u zgradama, industriji ili poljoprivredi.

