Noćni napad pogodio je često posjećenu zgradu u središtu grada. Osim petnaest mrtvih, više od trideset ljudi prebačeno je u bolnice s ozljedama. Hitne službe radile su satima u teškim uvjetima kako bi izvukle preživjele iz ruševina. Eksplozija je uništila nekoliko katova i izazvala velike požare, dok su okolni stambeni blokovi pretrpjeli ozbiljnu štetu.
Prema ukrajinskim vlastima, desetine raketa i dronova ispaljene su na različite dijelove zemlje, pri čemu je Kijev bio teško pogođen. Meta nije bila samo vojna, već ponajviše civilna. Stanovnici opisuju kako su se prozori i zidovi urušili, a mnoge su obitelji u panici morale napustiti svoje domove. Napad je pojačao osjećaj da je prijestolnica stalno izložena prijetnji.
Europski čelnici reagirali su šokirano i oštro osudili napad. Naglasili su da se ne radi o izoliranom incidentu, nego o dijelu šire strategije terora nad civilima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je djelo brutalnim te je istaknula da Rusija namjerno napada civilne ciljeve. Izjavila je da se Europa zbog toga neće uplašiti i da će podrška Ukrajini i dalje neprekidno trajati. Prema njezinim riječima, europski odgovor je jasan: ulagati u solidarnost te pojačati politički i ekonomski pritisak na Moskvu.
Iz Londona su također stigle oštre poruke. Britanski premijer Keir Starmer istaknuo je da je napad pogodio zgradu u kojoj se nalazi i britansko predstavništvo te je nazvao čin flagrantnim kršenjem međunarodnog prava. Naglasio je da Velika Britanija neće popustiti i da će nastaviti pružati vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je napad dokaz ruske bezobzirnosti prema mirovnom procesu. Prema njegovim riječima, nije riječ o pogrešci, već o namjernom djelovanju protiv civilnih ciljeva u Kijevu. Pozvao je svijet da shvati da dok Rusija ne snosi posljedice, mogućnost mira sve više opada te da je potreban veći pritisak na Moskvu.
U međuvremenu, predsjednik Vladimir Putin i dalje odbija prijedloge za izravne pregovore. I ukrajinske i američke inicijative za pregovore o prekidu vatre sustavno se odbijaju. Time je vrata za diplomatski dijalog zatvorena i čini se da je preokret prema mirovnim razgovorima dalji nego ikada.
Napad u Kijevu ponovno je potaknuo raspravu u Europi o podršci Ukrajini. Mnoge zemlje smatraju da ovaj incident dokazuje nepouzdanost Rusije i potrebu za daljnjom vojnom i humanitarnom pomoći. Istodobno, čuje se poziv na težu međunarodnu izolaciju Rusije kako bi se povećao pritisak da zaustavi svoju agresiju.