Od početka rusko-ukrajinskog rata višekratno je napadnuta ključna infrastruktura, poput kidanja kabela i cjevovoda kojima se morskim dnom vuku sidra brodova. NATO sumnja da se to dešava po nalogu Moskve, između ostalog putem iznajmljenih tankera.
Svojom flotom brodova pod stranim zastavama, Rusija zaobilazi naftni embargo uveden zbog svog agresivnog rata protiv Ukrajine. Brod za kojeg se sumnja da je dio te flote optužen je da je tijekom Božića prekinuo više kabela. Kineski brod je zato finska mornarica privela.
Uništavanje cjevovoda na morskom dnu ugrožava opskrbu električnom energijom i gorivima koje Europa treba za svoj gospodarski razvoj. Zato se u Baltičkom moru povećava nadzor ratnih brodova, uključujući nekoliko nizozemskih.
Štoviše, zakonske i pravne mogućnosti trebaju se proširiti, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz prije NATO-sastanka u Helsinkiju.
Pri tome mora biti razjašnjeno smiju li marinci neke zemlje ukrcati se na strani brod ako je brod osumnjičen ili uhvaćen u hibridnoj prijetnji. Također još nije jasno smije li to preuzimanje broda izvesti NATO.
Šef NATO-a Mark Rutte također je u ponedjeljak u Europskom parlamentu u Bruxellesu istaknuo da će ruske terorističke aktivnosti protiv bilo koje baltičke zemlje ipak dovesti do potpune NATO reakcije. Putin mora znati da ako nešto poduzme u regiji Baltičkog mora, da time ne pogađa samo te zemlje već sve zemlje NATO-a, te da će se suočiti i s Berlinom, Londonom i Haagom, bila je njegova upozorenje Moskvi.
Litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė rekla je da je razgovarala sa Švedskom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Poljskom i Nizozemskom i da su se složili da postoji "hitna potreba" za revizijom međunarodnog prava kako bi se djelovalo protiv oblika hibridnog ratovanja. Prema kancelaru Scholzu, to može uključivati specifične sankcije protiv brodova, brodarskih tvrtki i drugih poduzeća.