Ovaj povijesni prodor označava novu fazu u bilateralnim odnosima, koji su ranije ove godine dosegli najnižu točku. Švicarska tada je prekinula razgovore zbog nesuglasica oko opsega europskog prava u zemlji, osobito u vezi s pravnim položajem stranaca i migranata.
Obnovljeni sporazum o pridruživanju zamijenit će više od 1200 djelomično proturječnih sporazuma i uredbi koje su tijekom posljednjih desetljeća sklopljene između Berna i Bruxellesa. Mnogi od tih sporazuma, poput onih o sigurnosti hrane, poljoprivredi, klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, zastarjeli su i potrebno ih je prilagoditi kako bi se bolje odgovorilo na suvremene izazove.
Jedna od ključnih točaka sporazuma je uspostava komisije za rješavanje sporova. Time će se osigurati da švicarski zakonodavni okvir bude usklađen s pravilima EU-a. Uključuje arbitražni panel koji nudi rješenja u slučajevima sukoba, posebno u pitanjima prava stranih radnika.
Uz to je dodano da će se Švicarska ponovno uključiti u znanstvene EU programe, poput Horizon Europe i Erasmus. To znači da će švicarski istraživači i studenti ponovno dobiti pristup uspješnim europskim projektima i programima razmjene.
Iako se sporazum hvali kao povijesni, on još mora biti odobren od strane švicarskog parlamenta, a moguće i putem referenduma kojeg provodi narod. Posebno je desničarska Švicarska narodna stranka (SVP) već najavila da će se protiviti određenim aspektima sporazuma, poput odredbi o slobodi kretanja ljudi.