Istovremeno se radi na snažnim europsko-američkim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. To ne smiju biti NATO jamstva. Također će Kijev i EU morati prihvatiti da Rusija zadržava dijelove istoka Ukrajine i Krima pod svojom kontrolom.
Trump želi najprije organizirati izravan susret između Putina i Zelenskog, a potom i trostrani razgovor u kojem će i sam sudjelovati. Cilj je otvoriti put prema konkretnim dogovorima o prekidu nasilja. O mjestu i datumu još ništa nije potvrđeno.
Jedna od glavnih tema za stolom su sigurnosna jamstva. Europski čelnici i SAD kažu da rade na "jakim" jamstvima za Ukrajinu, pri čemu europske zemlje nose glavni teret, uz koordinaciju iz Washingtona. Detalji o sadržaju i nadzoru još nedostaju.
U međuvremenu, Washington privremeno zaustavlja širenje vlastitih sankcija Moskvi. Trump želi nakon svog razgovora s Putinom "za dva do tri tjedna" ponovno procijeniti treba li dodatne mjere. Ova pauza trebala bi ostaviti prostora za diplomatske poteze, bez ranijih obećanja.
Europa, naprotiv, odabire veći pritisak. Europska komisija priprema 19. paket sankcija, koji bi trebao biti predstavljen početkom rujna. EU čelnici naglašavaju da će ekonomski pritisak na Moskvu trajati dok god krvoproliće traje. Koji će sektori biti pogođeni, bit će naknadno određeno.
Europski tempo nailazi na političke prepreke. Sankcije zahtijevaju jednoglasnost, dok su zemlje poput Mađarske i Slovačke dosad prigovarale. Stoga je raspored neizvjestan.
Što se tiče redoslijeda koraka, postoji jasno stajalište: prvo bezuvjetni prekid vatre s čvrstim nadzorom, tek tada razgovori o daljnjim političkim pitanjima. EU-ova šefica za vanjske poslove Kaja Kallas izričito je rekla da se radi na 19. paketu sankcija.
U međuvremenu još uvijek teče novac u Rusiju kroz izvoz plina i nafte. Prema podacima Eurostata, zemlje EU-a su u prvoj polovici 2025. kupile oko 4,48 milijardi eura ruskog ukapljenog plina. Bruxelles želi do kraja 2027. prekinuti uvoz ruskog plina.
U nadolazećim tjednima fokus je na dvije veze: diplomaciji i pritisku. Europa želi u rujnu odlučiti o novim sankcijama, a istovremeno s SAD-om oblikovati opipljive sigurnosne dogovore. Hoće li i kada se trilateralni summit doista održati te koje će teme tada biti na stolu i dalje ostaje nejasno.

