Europska komisija je prvotno željela obuhvatiti gotovo sve stočarske farme, dok je Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta želio potpuno izuzeti stočarstvo. U sada postignutom trilog dogovoru pregovarači su znatno podigli pragove za stočarstvo.
Pravila će se primjenjivati na poljoprivredna gospodarstva od 350 velikih jedinica stoke za svinje, 280 za perad (300 za nesilice) i 380 za mješovita gospodarstva. Ekstenzivne farme i mala stočarstva za kućnu uporabu će zasad biti izuzeta.
Nova pravila uvode se postupno, tek od 2030. godine. Do 2026. nova Europska komisija mora procijeniti kako najbolje pristupiti zagađenju zraka i podzemnih voda uzrokovanom stočarstvom i poljoprivrednom proizvodnjom, osobito s naglaskom na govedarstvo.
Nova pravila također predviđaju da zagađivači vode javni registar u kojem će bilježiti koje sirovine prerađuju i koliki otpad i zagađenje nastaje njihovim poslovanjem. Protiv toga susjedi će moći podnositi zahtjeve za naknadu štete. To mora svaka država članica uključiti u vlastitu zakonodavnu regulativu. Također, kazne u mnogim državama članicama moraju biti značajno povećane.
Političari u Bruxellesu posljednjih su godina povremeno pokušavali suzbiti zagađenje uzrokovano poljoprivredom. Zelenim i klimatskim zakonima iz Green Deala i novom poljoprivrednom politikom postignut je znatan početak, no u posljednje vrijeme taj zeleniji smjer je pod pritiskom.
Poljoprivredni sektor je treći po veličini u EU po emisiji stakleničkih plinova, ali bi mogao postati najveći zagađivač kako druge industrije brže postaju 'čišće'.
Prema Europskoj agenciji za okoliš, emisije iz poljoprivrede smanjile su se između 2005. i 2021. samo za 3 posto. To se može usporediti s padom od 7,6 posto u prometnom sektoru i padom od 31 posto u emisijama iz stanovanja i zgrada.