U prvih jedanaest mjeseci prošle godine, 27 zemalja EU izvezlo je nešto više poljoprivrednih proizvoda i hrane, u vrijednosti od 168,5 milijardi eura. Time je trgovinski višak u poljoprivredi dosegao 56,2 milijarde eura, što je povećanje od 2%.
Kina ostala je najvažnije tržište rasta za izvoz poljoprivrede i hrane EU-a. Potražnja za svinjetinom, pšenicom i dječjom hranom doprinijela je povećanju ukupne izvozne vrijednosti za 3,71 milijardu eura.
Žitarice i mliječni proizvodi povećali su vrijednost izvoza u Bliski istok i Sjevernu Afriku, posebno u Saudijsku Arabiju (+577 milijuna eura), Alžir (+444 milijuna eura) i Maroko (+412 milijuna eura).
Vrijednost izvoza EU-a u SAD je pak pala za 496 milijuna eura, što je ponajviše utjecalo na destilirana pića i vina. Vrijednost izvoza EU-a također je pala u Singapur (-357 milijuna eura) i Japan (-307 milijuna eura).
Izvoz EU-a u Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježio je blagi porast od 15 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Posebno su od toga profitirali izvoz pšenice, tjestenine i peciva iz EU, dok je prodaja vina, žestokih pića i likera te peradi pala.
Kanada je ostala rastući izvor uvoza poljoprivrednih proizvoda i hrane u EU, s povećanjem od 854 milijuna eura, prvenstveno zahvaljujući uljanoj repici i tvrdoj pšenici.
Uvoz iz Brazila porastao je za 618 milijuna eura, pokretan sojom, dok je palmino ulje povećalo uvoz iz Indonezije (+587 milijuna eura) i Malezije (+490 milijuna eura). Suprotno tome, vrijednost uvoza iz Ukrajine (-806 milijuna eura), SAD-a (-698 milijuna eura) i Indije (-244 milijuna eura) pala je.