Prosječni prihod poljoprivrednih gospodarskih subjekata u Europskoj uniji porastao je između 2007. i 2018., ali je ostao na relativno niskoj razini. Prosječni poslovni rezultat povećao se u tih deset godina sa 28.800 na 35.300 eura.
Izravne potpore EU-a za poljoprivredu činile su u prosjeku 28% poljoprivrednog prihoda, s velikim razlikama između zemalja. To proizlazi iz najnovije analize podataka informacijskog sustava za poljoprivrednu računovodstvenu evidenciju (BIN), koju je nedavno predstavilo Opće upravno direktorstvo za poljoprivredu Europske komisije (DG AGRI).
U Litvi je udio GLB-poticaja bio najveći, sa 70%, nakon čega slijede Finska i Estonija s 67%, odnosno 66%. U Nizozemskoj su pak premije činile samo 9% prihoda poduzeća. To se naročito odnosi na poljoprivredu, mliječnu industriju i peradarsku proizvodnju te mješovite gospodarstva, a znatno manje na vinogradare i vrtlarstvo.
Ipak postoji značajna raznolikost ne samo između država članica, već i među dobnim skupinama i spolovima. Najveći iznosi po radnom mjestu ostvareni su u sjeverozapadnom dijelu EU, a najmanji na istoku.
Poduzeća kojima upravljaju žene ostvarila su u prosjeku 38% niže prihode. Prema izvješću, ženske upraviteljice uglavnom vode manje tvrtke, kako po površini tako i po proizvodnom volumenu.
Očekivano, analiza također pokazuje velike razlike među zemljama EU u strukturi poduzeća. Najveća imovina zabilježena je kod nizozemskih i danskih gospodarstava s prosjekom od oko 3,1 milijun, odnosno 2,7 milijuna eura. To je uglavnom posljedica vrlo visokih cijena zemljišta i visokog udjela intenzivnih oblika upravljanja imovinom u te dvije zemlje. Farma u Rumunjskoj imala je najmanju vrijednost s 55.000 eura.
Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u EU 2018. godine bilo je veliko 37 hektara. No i ovdje postoje značajne razlike. U Slovačkoj prosjek je bio 445 hektara, a na Malti 3 hektara. Većina nepokretnosti u vlasništvu je drugih. U cijeloj zajednici 56% poljoprivrednog zemljišta bilo je zakupnina.