U 25 regija na snazi je, osim toga, opća obaveza držanja u štalama za objekte s više od 50 životinja do daljnjega. Farme s manje od 50 životinja izuzete su od ove obaveze, pod uvjetom da se patke i guske drže odvojeno te da su njihove životinje zaštićene od kontakta s divljim pticama.
Austrijska perad smije se hraniti samo u štali ili zaklonu. Voda iz rezervoara do kojih imaju pristup divlje ptice ne smije se koristiti. Patke i guske moraju biti odvojene od ostale peradi.
Svi uzgajivači peradi pozvani su da posebnu pažnju posvete biološkoj sigurnosti, kao što su odjeća za štalu, higijena ruku i mjere protiv glodavaca u štalama.
Postoji obaveza prijave pronađenih mrtvih vodenih ptica. Veterinari moraju osigurati uklanjanje i ispitivanje mrtvih životinja. Prolaznici ne smiju dirati životinje niti ih ostavljati na mjestu gdje su pronađene.
U Europi se svakog proljeća i jeseni sve češće javljaju izbijanja ptičje gripe. Virus se lako prenosi na domaću perad preko zaraženih divljih ptica ili njihovih izmeta. Vrlo je zarazan, a kod peradi je bolest uglavnom smrtonosna.
Do sada nisu zabilježeni slučajevi ptičje gripe kod ljudi u Europi. U rijetkim slučajevima, vrlo blizak kontakt sa zaraženim pticama (npr. zaposlenici u peradarskim gospodarstvima) može dovesti do prijenosa s ptica na ljude. Infekcija uzrokuje simptome slične gripi. Stručnjaci tvrde da se prijenos na ljude putem hrane može isključiti.
Zbog ptičjeg selidbenog puta u ovim tjednima u Nizozemsku stiže više vodenih ptica. Međutim, nema prijava povećane smrtnosti među divljim pticama u zemljama sjeverno od Nizozemske. U drugim dijelovima Europe od početka rujna ove godine zabilježeno je relativno mnogo izbijanja, posebno u Mađarskoj i Poljskoj. Također su zabilježeni slučajevi u Francuskoj i Italiji.