Znanstvenici u Bruxellesu izvještavaju o poljoprivrednim sušama kojima biljke i usjevi pokazuju znakove stresa u velikim dijelovima područja oko Mediteranskog mora. Ovo najviše pogađa srednju i južnu Italiju, sjeverozapadnu Španjolsku, Grčku i središnji zapad Turske. Ti se uvjeti šire i na Ukrajinu, Rumunjsku i južni Rusiju.
S druge strane, srednja i zapadna Europa imaju vlažnije od prosječnih ljetnih uvjeta, pri čemu su neki dijelovi Francuske i Njemačke doživjeli iznimno jake kiše i vlažne uvjete, što također može oštetiti usjeve zbog gljivica. Zapadni Alpi i okolna područja također su imali negativne posljedice na vegetaciju uzrokovane ekstremno mokrim uvjetima, kasnim razvojem vegetacije i kašnjenjem u sadnji.
Europsko istraživanje ističe da „informacije iz različitih izvora pokazuju da su vodeni bazeni na Siciliji ispod alarmne razine, s volumenima koji su 45 % niži nego prethodne godine, s ozbiljnim posljedicama za agrume, pšenicu i vinograde, pri čemu se ekonomska šteta procjenjuje na 2,7 milijardi eura“.
Prognoze istraživača EU-a za nadolazeće mjesece nisu ohrabrujuće: „Ove posljedice će vjerojatno potrajati jer se sušnije od normalnih uvjete očekuju od srpnja do rujna 2024. na Iberskom poluotoku, južnoj Francuskoj, srednjoj sjevernoj Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, istočnoj Europi, južnoj Rusiji i sjevernoj Africi.
Dugotrajni nedostatak oborina u velikom dijelu jugoistočne Europe i sjeverne Afrike, u kombinaciji s višim nego prosječnim temperaturama, može utjecati na protok rijeka i imati posljedice za poljoprivredu, ekosustave i proizvodnju energije. Pažljivo upravljanje zalihama vode ključno je, prema stručnjacima EU-a, za minimaliziranje ovakvih negativnih posljedica.