Obnovljeno glasovanje u Odboru za žalbe potrebno je jer prošlog mjeseca u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu (SCoPAFF) nije bilo većine ni za ni protiv produljenja. Za odluku o glifosatu potrebna je kvalificirana većina: najmanje 55 posto država članica EU i 65 posto stanovništva EU.
Njemačka, Francuska i Slovenija su se prošlog mjeseca suzdržale, dok su Hrvatska, Luksemburg i Malta glasale protiv. Suzdržani i protivnici zajedno čine 35,27 posto stanovništva EU. Prag od 65 posto stoga su pristaše neznatno promašili.
Tijekom posljednjih godina nekoliko država članica EU-a izrazilo je da će, dok se ne postigne dogovor u EU, same uvesti ograničenja za upotrebu glifosata. Francuski predsjednik Macron ranije je rekao da je protiv produljenja dozvole, no odustao je od tog stava.
U Nizozemskoj je 2018. donesen prijedlog da se uporaba ograniči, no u proteklim godinama nizozemski ministri Schouten, Staghouwer i Adema nisu taj stav zastupali u EU.
Glifosat u poljoprivrednim sredstvima već je godinama kontroverzan jer protivnici tvrde da predstavlja zdravstvene rizike. Obnovljena dozvola 2017. bila je upitna, uglavnom zahvaljujući obećanom znanstvenom istraživanju EFSA-e. Nizozemska je jedna od četiri države koje prate to istraživanje. Dok to mišljenje ne bude dostupno, u Bruxellesu nitko ne želi preuzeti odgovornost.
Za drugi krug glasanja u utorak to znači da bi, na primjer, promjena stava Slovenije, koja ima 0,47 posto stanovništva EU, u korist produljenja bila dovoljna za privremenu dozvolu.
Također se u utorak pozorno prati glasovanje Njemačke, gdje od ove godine vlada centrističko-lijeva koalicija, s ministrom za poljoprivredu Cemom Özdemirom iz Stranke zelenih. Njemačka je 2017. glasala za produljenje pod tadašnjim ministrom iz CSU-a Schmidtom, na veliku žalost koalicijskog partnera SPD-a, čime je pomogla pristašama da osvoje tanku većinu.