Zemlje EU dogovorile su se da sljedeće godine smanje potrošnju plina za 15 posto. Time europske zemlje žele smanjiti svoju ovisnost o uvozu plina i nafte iz Rusije. Europska komisija je prošlog tjedna predstavila plan hitnih mjera jer ne vjeruje da će ruski plin i dalje neometano stizati.
Namjera je da se u narednim mjesecima potroši 45 milijardi kubičnih metara plina manje. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, kaže da je ovim dogovorom „postavljen čvrst temelj za neophodnu solidarnost među državama članicama u svjetlu energetske ucjene Putina“.
Europska revizorska komora sumnja da planovi Europske komisije neće biti dovoljni da Europa do 2030. postane neovisna o plinu i nafti iz Rusije. Financiranje takozvanog pripremljenog programa moguće je nedovoljno, upozorava Revizorska komora.
Europska komisija pripremila je paket mjera za odvajanje zemalja EU od plina, nafte i ugljena iz Rusije. Do 2030. EU bi trebala postati potpuno neovisna o Moskvi. Plan, nazvan RePowerEU, predviđa dodatna ulaganja u obnovljive izvore energije koja mogu doseći do 300 milijardi eura.
Novac dolazi između ostalog iz velikog fonda za oporavak od posljedica korone. Osim toga, Komisija želi prodati emisijske dozvole u vrijednosti od 20 milijardi eura, a zemlje EU mogu preusmjeriti sredstva namijenjena poljoprivredi ili politici kohezijė.
Međutim, prema Revizorskoj komori, plan je djelomično nečvrst jer mnogo ovisi o spremnosti država članica da traže subvencije iz fonda za oporavak od korone, a na to se mogu vezati uvjeti.
Osim toga, novac bi se dijelio prema istoj formuli, ali ovdje su vrlo različite potrebe, kaže Revizorska komora. Njemačka je primjerice jedna od zemalja najviše ovisnih o ruskom plinu, ali prema tim pravilima ima pravo samo na 8,3 posto novca.