Procjene za proizvodnju mekane pšenice pale su na 116,5 milijuna tona, što predstavlja značajan pad u usporedbi s ranijim projekcijama.
Niži prinosi pripisuju se kombinaciji nepovoljnih vremenskih uvjeta, poput kontinuiranih kiša, suše i toplinskih valova, kao i utjecaju rusko-ukrajinskog rata. Sve to ne samo da vodi prema manjoj proizvodnji, već i izaziva zabrinutost oko kvalitete žetvi. To će vjerojatno dovesti do viših cijena žitarica u bliskoj budućnosti.
U Njemačkoj, posebno u saveznih pokrajinama Baden i Donja Saska, prijavljuju se niži prinosi uslijed stalnih kiša i loših vremenskih uvjeta, uz smanjenu kvalitetu usjeva.
U Poljskoj se očekuje znatan pad proizvodnje žitarica, osobito u usporedbi s prošlom godinom. Ukupni prinos žitarica u Poljskoj trebao bi biti niži nego 2023., unatoč većem površinskom zasijavanju.
Austrija također bilježi niže prinose, s ukupnom proizvodnjom ispod očekivanja. Prognoze za žetvu pšenice su snižene, a konačni prinos najvjerojatnije će biti manji nego što je prvotno predviđeno.
Situacija u Ukrajini je složenija. Iako je zemlja uspjela povećati izvoz žitarica unatoč intenzivnijim ruskim napadima, očekivanja žetve ostaju promjenjiva. Ukrajinska narodna banka blago je povećala prognoze žetve, ali ostaje neizvjesno kako će rat i vremenski uvjeti utjecati na konačnu proizvodnju.
Francuska, najveći proizvođač pšenice u EU, izvještava o padu od 25% u odnosu na prošlu godinu, što rezultira najmanjom žetvom od 1987. godine.
Općenito, situacija na tržištima žitarica obilježena je neizvjesnošću i zabrinutošću oko održivosti žetvi pod trenutnim uvjetima. Nadolazeći tjedni bit će ključni za konačne prinose i njihov utjecaj na cijene hrane u Europi.