Bjeloruska disidentkinja Sviatlana Tsikhanouskaya upozorila je Europski parlament da demokratsko pokret u Bjelorusiji ne može još dugo čekati na Europu. Opozicijska čelnica koja je pobjegla u inozemstvo izjavila je kako ‘europske izraze solidarnosti i zabrinutosti sada treba pretvoriti u konkretne akcije’, te da Europa mora više djelovati protiv autokracije.
Tsikhanouskaya također je pozvala na veću solidarnost između Europe i bjeloruskih demokratskih snaga. „Ne smijemo zaboraviti bjeloruske zatvorenike savjesti i moramo pomoći onima koji su morali napustiti zemlju. Danas ne visi samo demokracija u Bjelorusiji, nego i demokracija u Europi o tome hoćemo li zajednički koračati tim putem“, rekla je.
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli nazvao je Sviatlanu Tsikhanouskayu simbolom borbe za demokraciju i slobodu te glasom mnogih političkih zatvorenika koji su trenutno u Bjelorusiji u zatvoru.
Europska unija prijeti sankcijama prijevoznicima i transportnim tvrtkama koje sudjeluju u krijumčarenju ljudi ili trgovanju ljudima prema EU. Zračne kompanije mogu biti stavljene na europsku „crnu listu“ te privremeno izgubiti prava slijetanja.
Na taj način EU pokušava zaustaviti aktivnosti predsjednika Lukašenka iz Bjelorusije. On dovodi velike skupine izbjeglica iz Bliskog istoka kako bi ih preko svoje zapadne susjedne zemlje Poljske uveo u EU. Te izbjeglice također pokušavaju ilegalno prijeći granicu s Litvom ili Latvijom.
Ta situacija u zadnjim je tjednima dovela do nehumanih uvjeta na granicama, pri čemu su Poljska, Latvija i Litva žurno postavili velike ograde od žice. Također su zatvorene granične prijelaze.
Ova situacija na granici EU-a s Bjelorusijom ne bi bila moguća bez suradnje transportnih tvrtki. Europska komisija najavila je dodjelu 200 milijuna eura financijske pomoći Poljskoj i Litvi. Osim toga, Komisija je najavila da će uskoro donijeti hitne zakone za upravljanje granicom.
Kao odgovor na krizu, Poljska, Litva i Latvija uvele su nacionalne zakone koji dopuštaju „pushback“ prakse, tj. ilegalno vraćanje tražitelja azila. Tijekom debate europarlamentarka iz stranke Zelenih Tineke Strik istaknula je da gotovo nitko od izbjeglica koji su uspjeli doći do Poljske nema pristup azilnom postupku.
Tražitelji azila koji sada lutaju šumama duž poljsko-bjeloruske granice, po Strik, trebaju dobiti pristup azilnim postupcima i humanom smještaju. „Ova geopolitička kriza ne smije dovesti do trajnog zatvaranja granica“, rekla je.