Mehanizam za prilagodbu ugljičnog granica (CBAM) nije uvozni namet ili porez, već obvezuje tvrtke izvan EU da plaćaju za vlastite CO2 emisije, baš kao što europske tvrtke to već sada moraju činiti. Ova „ekološka korekcija“ na granici osigurava da uvoz nije jeftiniji od ekološki prihvatljivih europskih proizvoda.
„Žele li strane tvrtke svojom robom na naše tržište? Tada moraju poštivati i naša klimatska pravila,“ kaže nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu Mohammed Chahim (PvdA), koji je vodio pregovore u ime Europskog parlamenta.
CO2 namet na europskoj granici, prema njegovom kolegi pregovaraču Pascalu Canfinu (Fr.), svjetska je premijera. „Ovim će pravilnikom onečišćivači stvarno plaćati, a poticat ćemo i ostatak svijeta da postane klimatski prihvatljiviji.“
Prve tri godine novi sustav usmjeren je prvenstveno na nekoliko velikih industrija, poput čelika, aluminija ili umjetnih gnojiva. No oko 2026. godine 'ekološka korekcija' trebala bi vrijediti i za izvedene proizvode, poput uvoza automobila ili žitarica uzgojenih uz pomoć umjetnih gnojiva.
Novi pravilnik ne samo da treba osigurati ravnopravne uvjete za poslovni sektor, već i spriječiti da europske tvrtke odlaze u zemlje bez kazni za kršenje ekoloških propisa. Zemlje EU već neko vrijeme rade na uvođenju ‘klauzule ogledala’ u trgovinske sporazume: ekološki standardi koje EU nameće vlastitim tvrtkama moraju vrijediti i za tvrtke izvan EU.