U izvješću Revizorskog suda objavljenom u četvrtak zaključuje se da potpore nisu bile dovoljno usmjerene na najpogođenije sektore i poljoprivrednike, dok je također utvrđeno da povećanje državnih potpora u nekim slučajevima prijeti narušavanjem tržišne ravnoteže.
Revizorski sud smatra da je EU brzo i učinkovito reagirala na početku pandemije, kada su međunarodni transporti hrane zastali zbog ponovnog uvođenja carinskih kontrola. Bruxelles je također brzo reagirao kada žetve nisu mogle biti obavljene zbog nedostatka (stranih) sezonskih radnika.
Financijski istraživači Europskog parlamenta zaključuju da je pandemija koronavirusa pogodila cijeli europski lanac prehrane, doslovno od poljoprivrednika do tanjura. Tijekom tog razdoblja EU je oslobodio više od 700 milijuna eura iz poljoprivrednog fonda. Dvije trećine tog iznosa otišlo je u pet zemalja: Poljska, Rumunjska, Grčka, Španjolska i Francuska. Te su zemlje također dodale vlastita sredstva.
Prema Europskom revizorskom sudu, poljoprivrednici u različitim zemljama EU-a u nekim su slučajevima tijekom pandemije koronavirusa dobili pretjeranu pomoć. Te su zemlje podupirale poljoprivrednike bez obzira na to jesu li oni doista pretrpjeli gubitke, stoji u izvješću.
Tako su vinogradari u južnoj španjolskoj Andaluziji dobili odštetu koja je bila tri puta veća od njihovih stvarnih gubitaka. Osim toga, razina državnih potpora u pojedinim zemljama EU veoma se razlikovala, što je moglo dovesti do nepravedne konkurencije.
Iako revizori priznaju „brzu“ reakciju EU na pandemiju, preporučuju da Europska komisija postavi jasnija pravila kako bi se mjere Zajedničke poljoprivredne politike bolje uskladile za buduće krize. „Nažalost, ovo nije bila jednokratna situacija: ruski rat u Ukrajini također predstavlja veliki izazov za sigurnost naše opskrbe hranom“, istaknula je Joëlle Elvinger, članica ERK-a koja je vodila kontrolu povezanu s covidom.