Kako bi se oblikovala ta suodgovornost, Europski parlament je uspostavio novu direktivu o 'primjerenoj pažnji'. Najmanje što tvrtke moraju napraviti jest u što većoj mjeri ograničiti ili zaustaviti posljedice po ljudska prava i okoliš. Kad su u pitanju ljudska prava, radi se između ostalog o ropstvu, dječjoj prisilnoj radu i eksploataciji radnika. Što se tiče okoliša, radi se o zagađenju, gubitku bioraznolikosti i očuvanju prirodne baštine.
Novi propisi vrijedit će za tvrtke i matične korporacije unutar i izvan EU-a koje imaju više od tisuću zaposlenih i globalni prihod veći od 450 milijuna eura. Tvrtke će morati razvijati pažljiviju politiku i činiti odgovarajuća ulaganja.
Osim toga, tvrtke će morati sastaviti plan prijelaza kako bi prilagodile svoj poslovni model Pariškom klimatskom sporazumu, koji navodi da Zemlja smije zagrijati najviše za dva stupnja. Polazi se od otprilike 1,5 stupnja zagrijavanja.
Tvrtke koje prekrše pravila mogu očekivati kazne, poput javnog imenovanja i sramoćenja ('naming and shaming') te novčanih kazni do maksimalnih pet posto globalnog prometa. Europska komisija uspostavit će mrežu nadzornih tijela EU-a kako bi između ostalog podržala suradnju.
Nizozemska eurozastupnica Lara Wolters (PvdA) bila je suautorica ovog prijedloga. Novi zakon je teško postignut kompromis i rezultat je višegodišnjih teških pregovora, rekla je Wolters. Ponosna je na donesene smjernice koje, prema njezinim riječima, predstavljaju 'prekretnicu za odgovorno poduzetništvo i značajan korak u pravom smjeru da se okonča eksploatacija ljudi i planeta od strane tvrtki neodgovornog ponašanja'.