Većina zastupničkih grupa u Europskom parlamentu i dalje ne podržava prijedloge Europske komisije za smanjenje uporabe pesticida u poljoprivredi i hortikulturi, pa čak ni za prepolovljavanje uporabe kemijskih sredstava.
Međutim, povjerenica Stella Kyriakides (Zdravlje) jučer je Odboru za poljoprivredu naglasila da je Bruxelles već napravio nekoliko ustupaka te je spreman sklopiti kompromise i oko gotovo svih ostalih kritika. Pozvala je Odbor za poljoprivredu da dođe s rješenjima, umjesto s prigovorima, dvojbama i protivljenjima.
Govornik zastupničke skupine Herbert Dorfmann iz EPP-a rekao je da su dva sporna prijedloga za obnovu prirode zasnovana na pogrešnom pretpostavci da poljoprivredna proizvodnja može ostati ista ako se uporaba kemikalija mora prepoloviti. Kršćanski demokrati smatraju da prijedlog ne treba mijenjati, već ga u potpunosti povući.
S druge strane, socijaldemokrati iz skupine S&D nisu spremni ići tako daleko. Prema riječima glasnogovornice za poljoprivredu agri Clare Aguilera Garcije, „manje kemije u poljoprivredi“ jednostavno je potrebno, a to želi i društvo. Smatra da Komisija treba prilagoditi prijedlog i prvo jasno definirati što europska komisija podrazumijeva pod pojmom „ranjiva područja“.
Skupina S&D također smatra da se prvo trebaju razviti i odobriti druga (zelena, ekološki prihvatljiva) sredstva za zaštitu biljaka prije nego Bruxelles može zabraniti određena sredstva.
Povjerenica Kyriakides jasno je rekla da su povjerenici odustali od potpune zabrane na poljoprivrednim površinama te da će se ubuduće moći koristiti samo „najmanje štetna“ sredstva. Također je istaknula da će se kod zadataka po državama uzimati u obzir koliko su te zemlje EU već smanjile uporabu pesticida.
Ulrike Müller (Renew-liberali) izjavila je da u prijedlozima za obnovu prirode ima „previše ideologije“ i istaknula da se već radi na „alternativama“, ali bez primjera. Martin Häusling (Zeleni) i Anja Hazekamp (Ujedinjena ljevica) jasno su dali do znanja da i dalje podržavaju planove za smanjenje uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi.
Hazekamp je također podsjetila da se protivnici okolišnih mjera u poljoprivredi često pozivaju na tvrdnje o ugroženosti sigurnosti hrane.
„Te su argumente koristili i posljednjih godina, tokom eurokrize, Brexita, pandemije korone, rata u Ukrajini te sada kod obnove prirode“. Prema njezinim riječima, prava prijetnja poljoprivrednoj proizvodnji nije to, već gubitak bioraznolikosti.
Iz izjava Kyriakides može se zaključiti da bi pitanje PPP-a („Plan zaštite biljaka“) moglo postati kamen spoticanja za ministre poljoprivrede u njihovom Vijeću u vikendu 11. i 12. prosinca.
Za to su već ranije nekoliko država izrazile značajne prigovore, no Kyriakides je naglasila da zasad nijedna država formalno nije izrazila protivljenje. Mnogi prigovori ministara poljoprivrede odnose se na nedostatak „analize učinaka“ koja se obično provodi pri donošenju novih europskih zakona.
Ranije su povjerenici Frans Timmermans (klima), Virginius Sinkevicius (okoliš) i Janusz Wojciechowski (poljoprivreda) izjavili da su takve studije već provedene i objavljene, no čini se da Europski parlament i ministri nisu zadovoljni njima.