Europska krovna organizacija za poljoprivredu Copa i Cogeca smatraju da Odbor za okoliš Europskog parlamenta premalo uzima u obzir europsku poljoprivredu i proizvodnju hrane.
Prošlog tjedna Odbor ENVI u Bruxellesu odlučio je da u klimatskoj politici EU smanjenje onečišćenja zraka i tla u narednih deset godina mora biti daleko veće: ne oko 50 do 55 posto, nego 60 posto. Očekuje se da će to ove sedmice službeno objaviti povjerenik EU Frans Timmermans.
Nakon glasovanja prošlog tjedna u Odboru za okoliš o zakonu o zaštiti okoliša i klime, Copa i Cogeca u zajedničkoj izjavi ističu važnost smanjenja emisije stakleničkih plinova na način koji ne ugrožava proizvodnju hrane.
Krovne organizacije poljoprivrednika i vlasnika šuma smatraju da, iako je odbor ENVI unio neke izmjene, klimatska politika i dalje ne obrađuje dovoljno ulogu poljoprivrede i moguće posljedice za europska ruralna područja.
Osim toga, Copa-Cogeca ukazuju na nesuglasice između političkih frakcija u Odboru za okoliš koje vjerojatno vrijede i za cijeli Europski parlament. U proteklim mjesecima u političkoj areni EU pokazalo se da većinu odluka o Zelenom planu, klimatskoj politici, bioraznolikosti i sigurnosti hrane sada priprema Odbor za okoliš, dok Odbor za poljoprivredu (AGRI) više nije vodeći.
Strategijska važnost proizvodnje hrane i sigurnosti hrane prema mišljenju poljoprivrednih krovnih organizacija mora biti posebice naglašena, posebno ako prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje stakleničkih plinova mogu postati prijetnja. Europske agrokooperative žele vidjeti bolje priznavanje svoje ključne uloge.
Pritom je Pekka Pesonen, glavni tajnik Copa i Cogeca, naglasio: „Od 1990. poljoprivredni sektor postigao je jedno od najvećih smanjenja neto emisije stakleničkih plinova smanjivši je za 20 posto. Napori europske poljoprivredne zajednice da se prilagodi stalno promjenjivim klimatskim uvjetima i istovremeno osigura sigurnost hrane i usluge ekosustava zahtijevaju održivo financiranje, paralelno s neprekidnim inovacijama u metodama proizvodnje.“
Posljednjom primjedbom aludirao je na još uvijek prisutne kritike prema visini proračuna za poljoprivredu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za naredne godine. Sljedeći tjedan u Bruxellesu bi trebalo biti jasno hoće li Europski parlament prihvatiti višegodišnji proračun kako je dogovoreno na sastanku EU-a u srpnju između šefova država i Europske komisije. Europarlament smatra da je u tom proračunu previše rezova te želi dodatnih 110 milijardi eura za inovacije usmjerene prema budućnosti.
Osim toga, Europski parlament uopće nije zadovoljan što šefovi država još uvijek nisu formalizirali da Europska unija smije uvesti vlastite poreze radi prikupljanja novih prihoda. Da bi se u budućnosti mogla vratiti stotine milijardi iz gospodarskog fonda za oporavak od korone, trebalo bi svakako osigurati dodatni novac.
Europarlament bi želio da EU ubuduće smije sam raditi na svojim prihodima i da ne bude u potpunosti ovisna o „financijskoj spremnosti“ država članica EU.