Osim toga, iz prve privremene raspodjele mandata već se može utvrditi da će se raspored snaga u Europskom parlamentu gotovo nepromijenjen održati: tri vladajuće političke skupine (kristdemokrati, socijaldemokrati i liberali) zadržat će većinu.
EPP kristdemokrati bilježe dobitak mandata, djelomično zato što se parlament širi sa 705 na 720 mjesta. S&D socijaldemokrati ostaju otprilike na sadašnjoj razini, ali liberalni koalicijski partner Renew bilježi gubitke. Također, Zeleni trpe znatne gubitke. S trenutnim privremenim rezultatima te tri vladajuće frakcije mogu nastaviti svoju koaliciju, a ponovni izbor predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i dalje je moguć.
U idućim mjesecima treba postati jasno hoće li čelnici vlada 27 zemalja EU (u potrazi za novim povjerenicima EU) odraziti rezultate izbora ili će ostati pri "centru". Također, čelnici frakcija u Europskom parlamentu moraju donijeti takve odluke: hoće li ostati trostruka koalicija ili će tražiti političku potporu s desne ili lijeve strane?
Jedina zapravo nesigurna činjenica jest kako će se konzervativne, desne, ekstremno desne i nacionalističke frakcije grupirati. Zajedno su osvojile nekoliko desetaka mandata. No do sada su podijeljene u tri frakcije: ECR konzervativci, ID desničarski ekstremisti i NI nacionalisti. No među njima su i 'veliki igrači', poput njemačke AfD, francuske RN i španjolskog VOX-a.
Prije pet godina se radilo o tome da bi te stranke zajedno u jednoj frakciji tvorile utjecajnu skupinu, ali to je (do sada) spriječeno zbog ega i nacionalnih strategija političkih vođa poput mađarskog Viktora Orbana, talijanske Giorgie Meloni, francuske Marine Le Pen, nizozemskog PVV-ovca Geerta Wildersa i kontroverznih, ali velikih čelnika njemačke AfD.
Također, kod nekoliko desetaka "individualnih" još neindeksiranih mjesta još nije poznato kojoj će se frakciji priključiti. Radi se uglavnom o jednosobnim frakcijama malih nacionalnih stranaka. Neki od njih još mogu završiti kod liberala ili Zelenih.