Europski parlament će u utorak u Strasbourgu konačno usvojiti reformu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023.-2027. Ti će glasovi zaključiti tri i pol godine teških pregovora.
Članovi Europskog parlamenta posebno će raspravljati i usvojiti tri uredbe ZPP-a: jednu o pravilima financiranja, jednu o nacionalnim strateškim planovima i jednu o zajedničkom tržišnom poretku.
Cilj je da nova poljoprivredna politika bude više klimatski i okolišno prihvatljiva te da pojedine zemlje EU-a imaju veću slobodu u nacionalnom oblikovanju politike. Glasovanje je posljednji parlamentarni korak prije stupanja na snagu novog ZPP-a.
13. i 14. prosinca, 27 ministara poljoprivrede na svom će samitu u Bruxellesu dati konačno odobrenje. Nezadovoljni poljoprivredni sindikati iz nekoliko zemalja EU-a planiraju tada u Bruxellesu organizirati veliki prosvjed traktorima.
Pregovori o reformi odvijali su se istodobno s raspravama o inicijativi "Od polja do stola" u okviru Zelene agende. Taj projekt Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine ipak donosi sve veće zahtjeve prema europskoj poljoprivredi.
Jedna od promjena je uvođenje takozvanih "ekorežima" ili plaćanja koja će činiti 25 % izravnih potpora, ali će biti dodijeljena samo poljoprivrednim praksama koje su povoljne za okoliš.
Po prvi put će ZPP sadržavati i socijalne "uvjete" prema kojima će potpore dobivati samo poljoprivredni subjekti koji poštuju radna prava svojih zaposlenika, od 2023. godine na dobrovoljnoj osnovi, a od 2025. godine obvezno. Osim toga, dio potpore mora biti namijenjen mladim poljoprivrednicima.
Nova ZPP također daje prostora za nacionalne strateške planove, čime EU daje veću autonomiju zemljama članicama. Većina zemalja EU-a trenutno dovršava svoje nacionalne programe kako bi ih mogla poslati Europskoj uniji do 31. prosinca.