Europski parlament smije pregledati izvješće o nasilnim postupcima europskih graničnih stražara Frontexa, ali ga ne smije učiniti javnim. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) nedavno je sastavio razarajuće izvješće o Frontexu. To je u svibnju dovelo do ostavke tadašnjeg direktora Frontexa Fabricea Leggerija.
Frontex (skraćeno od francuskog Frontières extérieures, „vanjske granice”) kritiziran je zbog svojih postupaka prema migrantima koji žele doći u Europu bez valjanih dokumenata. Još 2011. godine Human Rights Watch nazvao je Frontex suodgovornim za kršenje ljudskih prava. Frontex je migrante na grčko-turskoj granici predavao grčkim vlastima, koje su ih smještale u prenapučene centres za pritvor.
Od početka koronakrize, nasilno zaustavljanje migranata odnijelo je život najmanje 2000 ljudi, izvještava The Guardian. Ukupno je nasilno vraćeno najmanje 40.000 migranata s europskih granica. Frontex pomaže zemljama EU-a u takvim "pushback" postupcima.
Nizozemska europarlamentarka iz stranke GroenLinks Tineke Strik istaknula je važnost da Europski parlament napokon dobije pristup istrazi. „No za istinsku, javnu odgovornost, izvješće mora biti i objavljeno. Europljani imaju pravo znati na koji je način Frontex bio uključen u kršenja ljudskih prava i kako se to dogodilo.”
Zbog toga je Strik podnijela zahtjev za objavu izvješća. Ako Frontex to odbije, Strik će podnijeti službenu žalbu Europskom pučkom pravobranitelju, koji će zatim ispitati opravdanost tajnosti.” Ako želimo da Frontex pravilno funkcionira, mora biti jasno gdje je prije bilo grešaka i tko je za njih odgovoran”, izjavila je Strik.
Godine 2021. istražna komisija Europskog parlamenta pod vodstvom Strik također je istraživala postupke Frontexa. Komisija je tada zaključila da je uprava Frontexa ignorirala dokaze o pushback postupcima te je u nekim slučajevima pokušala te radnje prikriti.