Ovaj tjedan Europski parlament upozorio je na porast hibridnih napada te Rusiju, izravno ili preko posrednika poput Bjelorusije, nazvao najtežom hibridnom prijetnjom. Također se spominju Kina, Iran i Sjeverna Koreja kao zemlje koje provode kampanje koje podrivaju europske demokracije i sigurnosne interese.
Prema Parlamentu, EU mora ranije moći reagirati i bolje otkrivati prijetnje. Države članice EU-a trebale bi više razmjenjivati obavještajne podatke i zajedno pratiti strateške ranjivosti. Parlament također želi više suradnje između EU-a i NATO-a za jačanje europske spremnosti, otpornosti i odvraćanja.
Zaplijenjena sredstva
Istodobno, zaplijenjena ruska državna imovina ponovno je istaknuta na europskom dnevnom redu. Nekoliko zemalja i europarlamentaraca želi istražiti kako se ta sredstva mogu upotrijebiti za Ukrajinu. U svijetu je zamrznuto oko 260 milijardi eura ruske državne imovine, od čega oko 210 milijardi eura u državama EU-a.
Promotion
Poziv
Diskusija je dobila novu snagu nakon što je 122 europarlamentarca pozvalo Europsku komisiju i zemlje EU-a da ponovno razmotre mogućnosti. Nizozemska, Poljska, Švedska i Španjolska ranije su već tražile rješenje. Prijašnji pokušaj upotrebe gotovo 200 milijardi eura ruskih rezervi propao je krajem prošle godine.
Pravna složenost korištenja tih sredstava i dalje ostaje. Belgija se ranije protivila zbog straha od ruskih tužbi i tražila je jamstva od drugih država članica EU-a. Također se spominju pravna pitanja vezana za državnu imunitet. Dodatno se rade prijedlozi za korištenje ruskih sredstava kao nadoknadu Ukrajini.
Ukrajina
Europa istovremeno nastoji proširiti svoju vojnu podršku Ukrajini. Europsko financiranje može se iskoristiti za zrakoplovnu i raketnu obranu, uključujući opremu Patriot. Osim toga, kroz savez EU-Ukrajina za dronove radi se na bližoj suradnji između europskih i ukrajinskih tvrtki u razvoju i proizvodnji dronova.
Stotine milijardi
Također, hrvatska obrambena industrija EU-a mora moći brže proizvoditi. Europski parlament usvojio je pravila koja trebaju ubrzati izdavanje dozvola za obrambene projekte, javne nabave i prijenos obrambene opreme među državama članicama EU-a. Time bi se ulaganja trebala lakše pokrenuti i proizvodni kapaciteti brže proširiti.
Nova pravila trebaju tijekom sljedeće četiri godine podržati obrambena ulaganja u iznosu do 800 milijardi eura. Također se prilagođuje Europski obrambeni fond kako bi se olakšala suradnja i financiranje. Troškovi određenih testiranja u Ukrajini mogli bi se pokriti europskim financiranjem, čime se dodatno jača suradnja s ukrajinskim obrambenim tvrtkama.