Cilj ublažavanja pravila je mogućnost razvoja poboljšanih biljnih sorti otpornijih na klimu i štetnike, koje daju veće prinose te za koje je potrebna manja količina gnojiva i pesticida. To bi trebalo pomoći da se prehrambeni sustav učini održivijim i otpornijim te može osigurati da usjevi i poljoprivredni proizvodi sporije propadaju.
Odobrenjem od 307 glasova za, 263 protiv (uz 41 suzdržan) dopušta se da se neke prehrambene kulture (NGT1) obrađuju tzv. škarastom tehnikom Crispr-cas. Za druge kulture (NGT2) to još nije dopušteno. Više od 150 od preko 700 zastupnika u Europskom parlamentu nije bilo prisutno u Strasbourgu ili nije sudjelovalo u glasanju.
Parlament je zauzeo stav da hrana u kojoj se nalaze usjevi obrađeni takvim novim genetskim tehnikama treba ostati izvan organske prehrambene lance. Stoga bi se GMO obrada trebala navesti na etiketama, smatraju europski političari. Također, trebalo bi uvesti zabranu podnošenja i dodijeljivanja patenata na takvu 'novu' hranu.
Zbog ovih posljednja dva stava još nije jasno hoće li nova pravila uskoro stupiti na snagu, jer nekoliko zemalja EU-a želi liberalnija pravila. Čuju se čak pozivi da se ukine razlika između NGT1 i NGT2. Uskoro bi 26 ministara poljoprivrede trebao postići kvalificiranu većinu, nakon čega će se s parlamentom pregovarati o zajedničkom stavu.
Protivnici smatraju vrlo zabrinjavajućim da bi genski modificirane kulture mogle dospjeti u okoliš i na naše tanjure bez sigurnosne procjene. "Biotehnološka industrija uložila je sve napore da ukine pravila za genski inženjering. Vrlo je zabrinjavajuće da je lobiranje multinacionalnih kompanija u Bruxellesu uspjelo", izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu i supregovaračica Anja Hazekamp (Stranka za životinje).
Europski parlament ipak inzistira da se na etiketi navodi oznaka "nove genomske tehnike". Važna je sloboda izbora potrošača: oni trebaju moći odabrati žele li takvu hranu ili ne, ističe Hazekamp.
Sloboda izbora je iznimno važna i za proizvođače organske hrane. Nizozemski Državni sabor nedavno je putem rezolucije pozvao ministra Pieta Ademu (Poljoprivreda, priroda i kvaliteta hrane) da osigura slobodu izbora potrošača te da organski sektor može ostati bez genske modifikacije.
Nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu iz VVD-a Jan Huitema zadovoljan je odobravanjem prijedloga. Naziva to odlukom koja dolazi u pravi trenutak. „Nemamo luksuz isključiti nove inovacije na temelju iracionalnih strahova. Novim tehnikama oplemenjivanja možemo vratiti prirodne obrambene mehanizme biljaka u naše prehrambene usjeve, poput krumpira i žitarica.
Dijelovi svijeta već koriste takve nove tehnike oplemenjivanja, dok je Europa zaostala zbog strogih GMO propisa”.