Europska komisija namjerava Europskom parlamentu i državama članicama EU predložiti legalizaciju kontroverznog pohranjivanja podataka od strane policijske organizacije EU-a Europol.
Prošlog je tjedna otkriveno da Europol ne briše podatke o osumnjičenicima nakon pola godine, kao što je trenutačno propisano. Osim toga, takvi osobni podaci se i nakon duljeg vremena i dalje dijele s drugim policijskim službama.
Europska komisija ne namjerava poništiti tu praksu, već je želi legalizirati. O tom će prijedlogu uskoro započeti trilateralni pregovori između Europskog parlamenta, Komisije i država članica.
„Prijedlog legalizira trenutačnu praksu Europola“, potvrđuje nizozemska europarlamentarka Tineke Strik (Zeleni lijevo). „Uz to, Europolu će se dodijeliti dodatne ovlasti za izvlačenje informacija iz baza podataka i njihovo dodavanje u te baze.“
Strik očekuje da će posebice zemlje EU i Komisija inzistirati na proširenju ovlasti Europola. Prema njezinim riječima, Parlament je podijeljen, no općenito kritičniji prema takvim pitanjima privatnosti.
Pregledavanje i čišćenje svih podataka bit će zahtjevan zadatak, budući da Europol navodno posjeduje oko 4 petabajta podataka, prema britanskom listu Guardian. To je ekvivalent stotinama milijardi ispisanih stranica ispunjenih podacima.
Zagovornici zaštite podataka tvrde da količina informacija na Europolovim sustavima predstavlja masovni nadzor i potencijalno europsku verziju američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA). Njihova tajna online špijunaža otkrivena je prije nekoliko godina zahvaljujući zviždaču Edwardu Snowdenu.
Nizozemac Frank van der Linde je, koliko je poznato, jedina osoba pogrešno registrirana u Europolovoj bazi podataka i to je sam otkrio. Prema kasnijoj sudskoj odluci, nizozemska policija ga je nepravedno kvalificirala kao ekstremista.
Van der Linde je zahvaljujući sudskoj odluci dobio uvid u svoj dosje, čime je saznao da su njegovi nizozemski podaci bili proslijeđeni Europolu. Nizozemska policija je to u početku negirala, ali kasnije nespretno priznala.