Uoči posebnog samita EU-a 20. veljače u Bruxellesu, Europski parlament jasno je dao do znanja čelnicima europskih vlada koje minimalne uvjete mora ispuniti višegodišnji proračun EU-a. Svakako se moraju pronaći novi izvori prihoda. U protivnom, Strasbourg prijeti glasovanjem protiv proračunskih planova čelnika država.
Predsjednik EU-a Michel sazvao je premijere i šefove država na izvanrednu konferenciju u Bruxelles jer velike razlike u mišljenjima o prihodima i rashodima prijete zaustaviti rad EU-mehanizma od 2021. godine.
Nije još jasno hoće li samit trajati jedan, dva ili tri dana. Predsjednik EU-a Michel rekao je da se pod svaku cijenu mora postići jednoglasnost među vođama EU-a. Oni se još uvijek ne slažu oko zajedničkog stava. Austrija je već zaprijetila glasovanjem protiv bilo kakvog povećanja.
Europski parlament svoj je stav o financijskim okvirima donio već u studenom 2018. godine. U osnovi to znači da EU mora definirati što želi raditi, da je opseg zadataka i politika mjerodavan, a da su izdaci njihov odraz. S takvim pristupom Europska komisija se također u velikoj mjeri slaže. U Bruxellesu i Strasbourgu mnogo se kritizira premijere i ministre koji razmišljaju samo o novcu.
Za primjer se navodi poziv šefova država koji kažu da je hitno potrebno rasporediti 10.000 dodatnih carinika i policajaca na europskim granicama zbog dolaska ilegalnih imigranata, no zatim ministri financija za to ne odvajaju novac. Isto vrijedi za klimatsku politiku: svi smatraju da se mora hitno djelovati, ali štediše među zemljama EU-a očito za to nemaju novac.
Članovi Europskog parlamenta danas će ponovno zagovarati ambiciozan višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. Proračun mora osigurati dovoljno sredstava ne samo za postojeće zadatke i poslove, nego i za važne nove teme poput klimatskih akcija, istraživanja, digitalizacije, potpore zapošljavanju mladih te za mala i srednja poduzeća. Istovremeno, postojeće EU-poticaje za ruralne zajednice, poljoprivrednike i siromašnije regije također treba sačuvati.
Srž zahtjeva Europarlamentu je da u višegodišnjem proračunu svakako moraju postojati „novi prihodi“. Već neko vrijeme se govori o uvođenju EU-povrata za plastične boce. Nekoliko ministara tome se protivi jer su u njihovim zemljama protivnici trgovci i industrija.
Unutar EU-a postoje i planovi za uvođenje vrste poreza na internet/oglašavanje. Neke zemlje se još uvijek protive zbog straha od američkih protumjera. Nadalje je sporna i kazna odnosno sankcija za zemlje EU neprijateljski nastrojene prema euru. Postoje planovi da se zemljama EU-a (poput Poljske i Mađarske) oduzmu poticaji ako se ne pridržavaju europskih pravila ponašanja.
Takvi novi izvori prihoda smatraju se „porezima“, a prema pravilima EU-a o tome mora biti jedinstvo („jednoglasnost“) među premijerima i ministarskim kolegijima. U Europskom parlamentu takve važne odluke mogu se donijeti običnom većinom.
Nizozemski zastupnik Socijaldemokratske stranke u Europskom parlamentu Paul Tang rekao je uoči plenarne rasprave da socijaldemokratima moderna i učinkovita proračunska politika znači više od arbitrarne brojke. Po njegovu mišljenju, rigidni stav nizozemskog premijera Marka Ruttea i austrijskog kancelara Sebastiana Kurza koji se fiksiraju na maksimalno 1,00 % sprječava napredak.
Drugi zastupnički klubovi u Europskom parlamentu također su kritizirali financijske prepreke koje do sada postavljaju neke bogatije zapadnoeuropske zemlje. Nizozemski zastupnik Bas Eickhout (Zeleni) to je nazvao „Pametno štedi, ali nerazumno troši“ („Penny wise, Pound foolish").