Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, upozorila je da Europski zeleni dogovor može propasti ako zemlje EU odbiju osigurati dovoljno novca za njega.
Tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta, Von der Leyen je branila ambiciozan dugoročni proračun (2021.-2027.) za financiranje kako sadašnje tradicionalne politike EU, uključujući poljoprivredne potpore, tako i novih prioriteta, poput digitalne transformacije, Zelenog dogovora ili obrane.
Voditeljica Komisije posebno je naglasila Zeleni dogovor, opisan kao nova strategija rasta Europe. Rekla je zastupnicima u EP-u da neće prihvatiti niti jedan rezultat koji ne osigurava barem 25% proračuna za borbu protiv globalnog zatopljenja. Njezina upozorenja dolaze tjedan dana prije izvanrednog Europskog vijeća 20. veljače, gdje će čelnici država EU pokušati smanjiti razlike po pitanju dugoročnog proračuna.
U raspravi o proračunu EU za razdoblje 2021.-2027., zastupnici su istaknuli da će Europski parlament dati suglasnost za višegodišnji proračun samo ako on odgovara ambicijama EU.
Većina zastupnika inzistirala je da je dovoljno financiranje neophodno za ostvarenje zajedničkih ciljeva, poput borbe protiv klimatskih promjena, digitalne i ekološke transformacije te njenih društvenih posljedica, kao i za održavanje potpore slabijim regijama. Na primjer, ukoliko se Zeleni dogovor provede, ali ukupni proračun se smanji, to bi značilo da će se morati rezati iz drugih uspješnih programa EU.
Za kraj, zastupnicima Europskog parlamenta važno je da se stvore novi izvori prihoda za EU („vlastita sredstva“). Predsjednik Parlamenta Sassoli jasno je na tiskovnoj konferenciji u Strasbourgu istaknuo da u međunarodnom proračunu treba biti jasno da će se buduće financiranje novog, modernog EU morati drugačije tretirati nego dosadašnji administrativni i tehnički pristup.
Trenutačno financiranje svodi se na prebacivanje računa i iznosa, jer ministarska tijela EU određuju godišnje iznose, Europska komisija potom mora izvršiti posao, a računi od toga se odbijaju od godišnjih iznosa. Stoga je Bruxelles potpuno ovisan o financijskom prostoru koji mu dodijeli 27 ministara. Upravo zbog toga Sassoli se založio za uvođenje „europskog poreza“.