Kriza uzrokovana koronavirusom i ruski rat protiv Ukrajine pokazuju da se krizni fond može koristiti samo povremeno i u ograničenom opsegu.
Na sastanku s Europskim parlamentom u Strasbourgu, Wojciechowski je izjavio da su države EU same u boljoj poziciji od Komisije kada je riječ o dodjeli krizne pomoći. EU je proširila pravila koja državama članicama dopuštaju da svojim sektorima povremeno dodijele financijsku pomoć. Novi poljoprivredni program također otvara mogućnosti za nacionalne iznimke.
Istovremeno, Wojciechowski je najavio da razmatra mogućnost ponovnog otvaranja kriznog rezervnog fonda ove godine, ali za to države članice moraju pristati i same osigurati sredstva. Već je ranije (kod pticje gripe i svinjske kuge) jasno iznio da je krizna pomoć na razini EU-a u najboljem slučaju kap u moru. Ako bi se raspodijelila svim poljoprivrednicima u EU, bilo bi dostupno samo oko 50 eura po gospodarstvu.
Prema Wojciechowskom, rastuća inflacija predstavlja mnogo veći problem za mnoge poljoprivrednike. Inflacija nije ista u svim državama članicama, što otežava reakcije iz Bruxellesa. Najteže su pogođeni mađarski poljoprivrednici zbog rasta cijena. Situacija je također teška u baltičkim državama, kao i u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Zbog visoke inflacije i njenog utjecaja na europsku poljoprivredu, Wojciechowski je upozorio Europski parlament da bi se poljoprivredni proračun Europske unije u novom višegodišnjem planu trebao znatno povećati. Taj novi program kreće tek 2028., nakon izbora 2024. i formiranja nove Komisije. Međutim, trenutačni tim povjerenika planira „prilagoditi proračune novoj stvarnosti“.
Trenutačni poljoprivredni proračun (270 milijardi eura) iznosi oko trećine ukupnog proračuna EU. Međutim, taj je proračun posljednjih mjeseci znatno iscrpljen zbog neobuzdane inflacije. Prema riječima šefa EU za poljoprivredu, potreban je veći proračun kako bi se osigurala sigurnost hrane za Europsku uniju te zaštitila poljoprivreda, okoliš i ruralne zajednice.