Europska unija poduzima korake za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, ali odustaje od obvezne kontrole privatnih poruka. Nakon godina rasprava, naglasak je i dalje na dobrovoljnim mjerama i privremenim pravilima.
Ne samo da porno-industrija koristi šifrirane poruke putem internetskih i telefonskih kanala (enkripcija) za distribuciju fotografija i videozapisa, već i kriminalci nastoje svoje međusobne kontakte održavati što je moguće tajnijima.
Europska unija stoga međunarodnim internetskim pružateljima usluga (kao i velikim tehnološkim tvrtkama poput Googlea i Facebooka) postavlja dobrovoljne uvjete, ali je razmatrala i uvođenje obveza. Jedna od njih bila bi presretanje sadržaja šifriranog prometa aplikacija.
Kritičari nazivaju presretanje i otvaranje zatvorenih poruka kršenjem privatnosti; drugi to smatraju oblikom zaštite društva. Prijedlog za obveznu kontrolu poruka dugo je bio blokiran.
Kako bi se razriješio zastoj u postupku, sada je odabrana ublažena pristup. Obvezno istraživanje se neće uvesti, dok će pružatelji usluga zadržati mogućnost traženja zabranjenog materijala i prijavljivanja istog.
Online usluge moraju procijeniti rizike zlouporabe i poduzeti mjere za njihovo smanjenje. To se odnosi na prevenciju, uklanjanje utvrđenog materijala i podršku žrtvama.
Pregovori između europskih ministara i Europskog parlamenta još traju. Pri tome je potrebno uskladiti različite stavove, od strogih mjera zaštite do čvrstih jamstava za privatnost i enkripciju. Konačni ishod još nije jasan.