Nacionalni strateški planovi zemalja EU za novu europsku poljoprivrednu politiku toliko se razlikuju da službenici Ministarstva poljoprivrede u Bruxellesu još ne mogu napraviti usporediv pregled. Postoje zemlje koje su svoje strateške planove sažele na deset ili petnaest stranica, dok ih druge imaju u 400 ili čak 4000 stranica.
Do sada je 18 zemalja definitivno podnijelo svoje planove Europskoj komisiji, a za četiri zemlje ostalo je još samo “još nekoliko dana”. Pet zemalja kasni: nakon nedavnih izbora postavljen je novi smjer u poljoprivredi (među njima Njemačka, Slovačka, Češka). U Belgiji je potrebno objediniti planove četiri regije.
Visoki službenici AGRI povjerenstva dali su u srijedu poslijepodne u poljoprivrednom odboru Europskog parlamenta prvi pregled predanih planova i načina na koji Bruxelles trenutno postupa s njima. Očekuje se da će do kraja godine biti sastavljen “ukupni pregled”.
Strah nekih zastupnika Europskog parlamenta da bi “kasniji” mogli zakomplicirati cijeli proces opovrgnut je. Novi ZPP sadrži odredbe da počinje vrijediti 1. siječnja 2023. pod svaku cijenu, a ako zemlje ne budu uredile svoje predaje, mogli bi izgubiti sredstva EU-a iz prvog stupa (prihodi poljoprivrednika). Očekuje se da će oni koji kasne biti usklađeni u roku od dva ili tri mjeseca.
Suzdržano su neki zastupnici Europskog parlamenta, suočeni s “400 do 4000 stranica”, naglasili sumnju imaju li Komisija i ministarstva poljoprivrede uopće dali jasne smjernice.
Napomenuto je da je posebno uvedena “regionalizacija” u nekim velikim zemljama EU dovela do mnoštva različitih pravila i odredbi. To se odnosi ne samo na ovlasti regionalnih vlasti, već i na doprinos regionalnih i nacionalnih poljoprivrednih organizacija.
Predsjednik Komisije Norbert Lins rekao je da i Europska komisija, ministarstva poljoprivrede i Europski parlament moraju osigurati da pravila o potporama budu spremna na vrijeme po zemljama, kako bi poljoprivrednici mogli pravodobno prilagoditi svoje planove sjetve i proizvodnje za novu sezonu.