Europski parlament želi u narednim godinama svakako dodatno izdvojiti više od dvije milijarde eura za klimatsku politiku. Taj su iznos uključili u svoj stav o veličini proračuna EU-a. Vlade zemalja EU-a žele proračun povećati samo u skladu s inflacijom, Europska komisija predlaže povećanje od oko deset posto, dok Europski parlament želi povećanje od otprilike 13 posto.
Veći proračuni nisu samo posljedica novih odluka Europskog parlamenta, već i rezultat ranijih odluka čije je financiranje sada potrebno osigurati. Osim toga, 27 predloženih europskih povjerenika sastavilo je svoj popis želja, a predložena predsjednica Ursula von der Leyen želi i 'zeleni dogovor' s mnogo nove ekološke politike.
U stavu Parlamenta prema prijedlogu Europske komisije, zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na ulaganja od više od dvije milijarde eura u zaštitu klime i približno 500 milijuna eura u borbu protiv mladenačke nezaposlenosti i program Erasmus za razmjenu mladih. Na prijedlog Zelenih, Europski parlament je prvi put inzistirao na zasebnoj proračunskoj stavci za misiju spašavanja EU-a na moru.
U nacrtu rezolucije o proračunu Europski parlament naglašava da je proračun EU-a za 2020. "posljednja prilika za Europsku uniju da ispuni političke obveze preuzete za to razdoblje, s obzirom na postizanje klimatskih ciljeva EU-a". Proračun mora otvoriti put za novi višegodišnji financijski okvir (MVFO), dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.-2027.
Parlament je glasovao o proračunu od gotovo 171 milijardu eura, što predstavlja povećanje gotovo tri milijarde, iznad već višeg proračuna Komisije. U narednim tjednima na zajedničkim pregovorima Vijeća EU, Europske komisije i Europskog parlamenta pokušat će se postići dogovor o proračunu za 2020. i višegodišnjem financijskom okviru.
Na sastanku u Strasbourgu, predsjednici ministara EU, Komisije i Parlamenta bili su jednoglasni u kritikama na što su nazvali ‘neuspjehom šefova država na njihovom vrhu u Bruxellesu’. Tusk, Juncker i Sassoli osudili su neuspjeh čelnika vlada koji nisu uspjeli započeti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Tusk je od čelnika vlada zatražio povratak na ispravan put i obećanje dvjema zemljama Balkana prije svibnja 2020. na samitu u Zagrebu. Juncker je govorio o ‘velikoj pogrešci’ u Vijeću EU-a. ‘Ne ispunjavamo svoja obećanja’, dok su te dvije zemlje to učinile’, zaželio je poručiti posebno nesklonom Francuskoj i Nizozemskoj.