Europski parlament proglasio je klimatsku izvanrednu situaciju. Također je dao zadatak delegaciji EU-a da zahtijeva veću klimatsku ambiciju na klimatskom vrhu u Madridu (COP25). Za ovaj klimatski vrh u prosincu, nizozemski europarlamentarac Bas Eickhout (GroenLinks) bit će vođa delegacije Europskog parlamenta.
Europarlament želi ambiciozniji europski pristup u Madridu nego što su to učinili europski ministri okoliša i Europska komisija, objašnjava Eickhout. To je najuočljivije kada je riječ o povećanju europskog cilja smanjenja emisija CO2. Dok druge dvije europske institucije oklijevaju, Europski parlament jasno kaže: cilj mora rasti s 40 posto manjeg ispuštanja na barem 55 posto manjeg. "Možete biti sigurni da ću taj stav braniti u Madridu", kaže Eickhout. EU mora do 2050. biti klimatski neutralna te se za to obvezati tijekom UN konferencije u Madridu u prosincu, poručuje parlament.
Rezolucija o izvanrednoj situaciji vezanoj uz klimu i okoliš usvojena je s 429 glasova za, 225 protiv i 19 suzdržanih. Europski parlament prihvatio je rezoluciju o UN klimatskoj konferenciji 2019. u Madridu, Španjolska (COP25), s 430 glasova za, 190 protiv i 34 suzdržana.
Nekoliko zemalja, lokalnih vlasti i znanstvenika proglasilo je da naš planet suočava s klimatskom izvanrednom situacijom. Europska komisija već je predložila da se neto emisije stakleničkih plinova do 2050. sve do nule smanje, ali Europsko vijeće još nije odobrilo taj prijedlog: Poljska, Mađarska i Češka su protiv.
Članovi EP-a također žele da Europska komisija osigura da svi relevantni zakoni i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničavanja zagrijavanja planeta na najviše 1,5 °C.
Europarlamentarci također naglašavaju da trenutačne ambicije u avijaciji i pomorstvu za smanjenje emisija nisu dovoljne za postizanje dugoročnog cilja klimatske neutralnosti. Sve zemlje trebale bi u svoje izračune zagađenja zraka uključiti emisije međunarodnog pomorskog i zračnog prometa, kažu članovi EP-a. Također traže od Komisije da predloži uključivanje pomorskog sektora u EU sustav trgovanja emisijama (ETS).
Parlament smatra da zemlje članice EU-a moraju bar udvostručiti svoj doprinos međunarodnom Zelenom klimatskom fondu. Države članice EU-a najveći su javni financijeri klimatske politike, a proračun EU-a mora ispunjavati međunarodne obveze. Dakle, ako se u Madridu odluči o većoj klimatskoj politici, mora biti osigurano i više sredstava iz EU-a.
"Europski parlament zauzeo je ambiciozan stav uoči nadolazećeg COP 25 u Madridu. S obzirom na klimatsku i okolišnu krizu, ključno je smanjiti naše emisije CO2 za 55% do 2030. Ovo je također jasna i aktualna poruka Europskoj komisiji koja će za nekoliko tjedana objaviti Zeleni plan", rekao je Pascal Canfin (ReNew, FR), predsjednik EP odbora za zaštitu okoliša.