Europski parlament potpisao je smrtnu presudu za manje farme i prirodu. Tako tvrdi ekološka organizacija Greenpeace o oslabljenom EU-sklopu o novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
Greenpeace također žali što glasanje u parlamentu ide protiv europskih obećanja o klimatskoj politici, koja su ranije dogovorena u Zelenom sporazumu. Obnova i održivost zbog toga nemaju šanse, zaključuju i Natuurmonumenten, LandschappenNL, Svjetski fond za prirodu, SoortenNL, Milieudefensie, RAVON, FLORON i Društvo za leptire.
Europarlamentarac Peter van Dalen (ChristenUnie) također smatra da prijedlozi za novu poljoprivrednu politiku trebaju biti ambiciozniji. Zbog toga se kod glasanja o tome suzdržao: „Po mom mišljenju, potrebno je još mnogo više.”
Prije glasanja postignut je dogovor između tri najveće stranke u Europskom parlamentu – kršćanskih demokrata (EPP), socijalista (S&D) i liberala (Renew Europe) – kako bi se osiguralo prihvaćanje niza kompromisnih amandmana. Nizozemski PvdA-ovci su glasali protiv.
U narednim će godinama zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije doživjeti promjene u kojima će se prvi put u poljoprivredi uvesti princip subvencioniranih klimatskih i okolišnih ciljeva. Također će se snažnije podupirati lokalna proizvodnja, mladi poljoprivrednici će dobiti više pomoći, a mora se paziti na klimatski pametnu poljoprivredu (uzimajući u obzir klimatske ciljeve iz Pariza).
Posebno posljednja točka može, prema Van Dalenu, biti bolja: „Dio Europskog parlamenta boji se da će previše zelena politika dovesti do kolapsa proizvodnje hrane, dok je istina upravo suprotna! Održivom poljoprivredom pridonosi se osiguravanju dugoročne proizvodnje hrane.”
U novim planovima Nizozemska i druge zemlje EU-a moraju sastaviti nacionalni strateški plan kako bi njihova poljoprivreda bila manje štetna za klimu, okoliš, biodiverzitet, dobrobit životinja, održivost i zdravlje. Međutim, Europski revizorski sud navodi da ti ciljevi nisu kvantificirani. Prema izvještaju Instituta za primijenjenu ekologiju, predložena poljoprivredna politika uopće neće dovesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede.
Posebno zemlje u srednjoj i istočnoj Europi još uvijek previše koče. Van Dalen: „Zaostale zemlje ne smiju diktirati tempo. U proteklim desetljećima broj ptica močvarica se prepolovio, ali i populacije pčela i insekata naglo opadaju. Stoga u nadolazećim godinama mora se puno više pažnje posvetiti bioraznolikosti u poljoprivredi.”
U novom je prijedlogu navedeno da države članice EU trebaju težiti tome da najmanje 10% površina krajobraznih elemenata bude povoljno za bioraznolikost.