IEDE NEWS

State of the Union: što Von der Leyen želi s Green Dealom i proširenjem

Iede de VriesIede de Vries
U europskim prijestolnicama ove se godine s većim od prosječnog zanimanja iščekuje godišnji govor predsjednice Ursule von der Leyen. U srijedu će u Europskom parlamentu u Strasbourgu održati svoj godišnji State of the Union govor, posljednji u mandatu ove komisije.
David SASSOLI – predsjednik EP-a sastaje se s Ursulom VON DER LEYEN – predsjednicom Komisije EU izabranoj u EP-u u Bruxellesu

Velika su pitanja trenutno: hoćemo li se držati Green Deala, uključujući prilagodbe u poljoprivredi, kako se nositi s neposlušnom Poljskom i njezinom samostalnom poljoprivrednom povjerenicom, te što činiti s deset nadajućih se zemalja kandidata za EU? 

Trenutno se o tome mnogo nagađa, samo devet mjeseci prije europskih izbora i otprilike godinu i pol prije oblikovanja novog sastava Komisije. Von der Leyen želi biti ponovno imenovana, no za to će kroz sljedećih godinu i pol morati proći bez većih problema. 

Mišljenja su podijeljena, no gotovo svi se slažu da će njezin govor zaključiti ciklus koji je započela prilikom imenovanja u prosincu 2019. s razvijanjem filozofije Green Deala.

Iako je ta misija, zahvaljujući tadašnjem desnom ruku i prvom potpredsjedniku Fransu Timmermansu, teoretski i pravno gotovo dovršena, mnogi se aspekti poljoprivrede i bioraznolikosti još uvijek daleko od rješenja. Osim toga to je političko dinamit postalo.

Ursula von der Leyen stoji pred izborom: držati se ambicioznih ciljeva Green Deala ili predvidjeti njihova ublažavanja. Brojne interesne skupine već su pozvale da se poštuje zabrana upotrebe glifosata. Također traže da planirana modernizacija EU pravila o dobrobiti životinja ne bude odgođena.

S druge strane, utjecajna europska poljoprivredna krovna organizacija Copa-Cosega već je zatražila prilagodbe. „Potrebna nam je Europska unija koja će se distancirati od dogmatizma i ponovno početi razgovarati sa zajednicama na selu.

Kritična pitanja i dalje su na stolu, bilo da se radi o zaštiti usjeva, novim genomskim tehnikama, dobrobiti životinja, održivim prehrambenim sustavima ili završetku pregovora o obnovi prirode ili industrijskim emisijama. Iz tih razloga europska poljoprivreda i šumarstvo ne mogu izostati iz State of the Union govora!”, poručuje Copa-Cosega.

Osim toga, postojeća Komisija će svakako morati nešto reći o prijeko potrebnim (i ranije obećanim!) reformama europskih procedura, nadležnosti i poslova. To je već hitno potrebno s trenutnih 27 država članica, a kamoli ako se pridruži još pet ili deset novih država. 

Iz nedavne izjave predsjednika EU Charlesa Michela može se zaključiti da neki šefovi država i vlada smatraju da EU do 2030. mora biti spremna za te promjene. To znači da nova komisija (2024.-2029.) samo treba pripremiti teren, dok će konačna odluka biti donesena u razdoblju koje slijedi.

Oznake:
polen

Ovaj članak je napisao i objavio Iede de Vries. Prijevod je automatski generiran iz izvorne nizozemske verzije.

Povezani članci