Pregovarači Europskog parlamenta i zemalja EU postigli su dogovor o novoj europskoj direktivi o minimalnim plaćama. Ta direktiva ne nameće financijske obveze tvrtkama. No, uvode se strože procedure za zemlje EU kako bi se visina minimalne plaće povezala s njihovim prosjecima i ukupnim fondom plaća.
Europske zemlje članice moraju provjeravati jesu li njihove minimalne plaće dovoljne, primjerice u odnosu na međunarodni standard od najmanje 50% prosječne bruto plaće i 60% tzv. medijalne bruto plaće. Više od dvadeset europskih zemalja, uključujući Nizozemsku, ne ispunjava taj standard. „Jasan signal iz Europe da Nizozemska mora povećati minimalne satnice na 14 eura“, naglasila je nizozemska glavna pregovaračica Agnes Jongerius.
Na zahtjev Švedske i Danske u posljednjem je trenutku dodan kompromisni tekst da se radi o minimalnim dogovorima koje zemlje mogu i nadmašiti. Obje zemlje nisu htjele riskirati da će morati sniziti svoje kolektivne socijalne standarde.
Osim toga, prava sindikata su učvršćena: zemlje EU moraju djelovati – uključujući preventivno – ako se radnici i sindikalni predstavnici nalaze pod pritiskom ili prijetnjama od strane poslodavaca. Agnes Jongerius: „Zajedno smo jači. A kolektivni ugovor s dobrim radnim uvjetima najbolji je način za borbu protiv siromaštva među zaposlenima. Ovo je zaista prekretnica u odnosu na Europu neposredno nakon bankovne krize, od sada ćemo gurati plaće prema gore!”
Europski povjerenik Nicolas Schmidt (socijalna pitanja) izrazio je zadovoljstvo s trenutno postignutim privremenim političkim sporazumom između ministara socijalnih poslova i pregovarača EP-a. Nova direktiva ne nameće obveze, ali uspostavlja okvir za nacionalne pregovore i procedure u kojima su određene europske donje granice. U srpnju će Europski parlament glasati o sporazumu, a zemlje EU moraju konačno dati suglasnost 16. lipnja.
Prema novoj direktivi, najmanje 80 posto radnika u nekoj zemlji EU mora biti obuhvaćeno kolektivnim (CAO) pregovorima o plaćama. Ako to nije slučaj, zemlja EU mora izvijestiti Bruxelles. Očekuje se da će se stoga uspostaviti i nacionalni kolektivni ugovori za dostavljače paketa, berače šparoga, čistače lukovica i sezonske radnike u poljoprivredi.
Predviđa se da će plaće oko 25 milijuna radnika porasti zahvaljujući ovom zakonodavstvu. Minimalna plaća neće biti ista svuda, ali zemlje će biti obvezne poticati kolektivne pregovore. Preporučuje se da zemlje kao temelj uzmu osnovni paket dobara i usluga.
Također, nizozemska europarlamentarka iz stranke GroenLinks Kim van Sparrentak izrazila je zadovoljstvo ovim važnim korakom: „Predugo je Europska unija zapostavljala radnike s najnižim plaćama. Ovaj zakon pokazuje da je socijalnija Europa moguća ako postoji politička volja. S obzirom na to da mnogi ljudi imaju problema sastaviti kraj s krajem, važno je ovaj sporazum što prije pretočiti u više plaće.”
U sporazum je također uključen prijedlog Van Sparrentak da se pri određivanju minimalne plaće uzme u obzir smanjenje jaza u plaćama između muškaraca i žena: „Uglavnom su žene zaposlene na nisko plaćenim poslovima. Fokusiranjem na to možemo još brže riješiti ovu razliku u prihodima.”