Europski parlament u Strasbourgu neočekivano velikom većinom usvojio je novu Europsku komisiju pod vodstvom predsjednice Komisije Urselu von der Leyen. Njezinu komisiju podržalo je 461 zastupnik u Europskom parlamentu, protiv su bila 157 glasača, a 89 se suzdržalo. Ta brojka od 461 znatno je veća od 383 glasa koja je Von der Leyen dobila ranije ove godine na svom izboru za predsjednicu.
Tada je njezin izbor bio tijesan, zahvaljujući podršci nekoliko desetaka konzervativnih istočnoeuropskih zastupnika, unatoč suzdržanim i protivničkim glasovima desetaka socijaldemokrata i liberala. Taj tadašnji manjak potpore bio je prije svega znak neslaganja s odabirom šefova država koji su okončali sustav Spitzenkandidata Europskog parlamenta. Ovaj put tri koalicijske stranke gotovo su jednoglasno glasale ZA, uz podršku dvadesetak europskih konzervativaca.
Zeleni su se suzdržali od glasovanja. Željeli su glasati protiv Komisije zbog imenovanja kontroverznih francuskih i mađarskih kandidata, ali bi glasali za zbog ambiciozne politike okoliša i klime. Ujedinjena ljevica, britanski Brexiteri, konzervativni nacionalisti te talijanski, španjolski i njemački desničarski ekstremisti glasali su protiv.
U svom govoru parlamentu Von der Leyen je borbu protiv klimatskih promjena nazvala egzistencijalnim izazovom za ovu novu Europsku komisiju. „Zelena agenda“ za klimatsku neutralnost Europe do 2050. godine stoga je prijeko potrebna, a za izvođenje toga je nazvala nizozemskog povjerenika „Fransa Timmermansa pravom osobom za to“.
Zelena agenda je naša nova strategija rasta koja mora donijeti nova radna mjesta, tehnologije, čistu energiju, manje emisija i svjetske standarde „na korist građana“, rekla je Von der Leyen. Za to su potrebna „masovna ulaganja“. Njena „geopolitička“ komisija dat će svoj doprinos „boljem svjetskom poretku koji žele europski građani“. Želi da Europa može pružiti učinkovitiju protutežu velikim silama SAD-u, Rusiji i Kini.
Također, u području digitalizacije i zaštite podataka postoje velike ambicije. Nije smatra dobrom situaciju u kojoj osobni podaci Europljana pri svakom kliku završe u SAD-u. „Radi se o tome da mi postavljamo pravila. To je apsolutni prioritet.“
Što se tiče migracija i azila, Von der Leyen smatra da je potrebno okončati zastoj među zemljama EU. Istaknula je potrebu za reformom sustava azila, na solidaran način i uz jačanje vanjskih granica. „No Europa će uvijek pružati utočište ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita“, rekla je.
Svjesna je da najavljeni politički planovi u mnogim slučajevima mogu i moraju izazvati pravi prijelom. Iz konzervativnih i nacionalističkih grupa već je bilo rečenica da se upravo zbog toga glasalo protiv ove Komisije.
Gledajući unaprijed prema nadolazećim pregovorima o višegodišnjem proračunu (2021. – 2027.), Von der Leyen je svojim kritičarima poručila da današnja Europa više nije ista kao ona prije sedam godina te da europski građani mogu očekivati da UE za sedam godina više neće biti ista kao danas.