Europska komisija želi da zemlje članice EU povećaju svoj doprinos s 1,1 na 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka. To bi trebalo financirati proračun od nešto više od 1,8 bilijuna eura. Prema prijedlogu, uvode se i novi europski porezi, uglavnom usmjereni na velike tvrtke. Ti prihodi trebali bi djelomično nadopuniti nacionalne doprinose.
Važan dio dodatnog novca namijenjen je obrani i sigurnosti. Komisija ukazuje na povećanu geopolitičku rusku prijetnju i želi da EU postane samostalnija u vojnim pitanjima. Po prvi put se u proračunu predviđaju strukturni rashodi za obranu, poput zajedničke nabave vojne opreme i potpore oružanoj industriji.
Osim toga, predviđen je dodatni novac za gospodarske inovacije i strateška ulaganja. Komisija želi pojednostaviti linije financiranja kako bi brže mogla reagirati na industrijske izazove. Postojeći EU fondovi bit će objedinjeni u veće 'nacionalne omotnice', kojima će zemlje članice EU imati veću slobodu da same odrede gdje će novac ulagati. Kritičari tvrde da takva re-nacionalizacija vodi smanjenju zajedničke europske politike.
Promotion
Nasuprot tim proširenjima, predviđeno je znatno smanjenje poljoprivrednog proračuna. Europska komisija predlaže rezove od nekoliko desetaka milijardi eura u subvencijama za velike poljoprivredne tvrtke. Udio poljoprivrede u ukupnim rashodima EU bit će tako manji nego ikad. Ipak, ostaje znatno 'poljoprivredno novca' za potporu dohotku malih poljoprivrednih gospodarstava i mladih poljoprivrednika.
Poljoprivredne organizacije ogorčeno su reagirale na rezove. Najavljeni su prosvjedi u nekoliko zemalja. Oni vide prijedlog kao izravnu prijetnju svojim prihodima i upozoravaju na rastuće troškove održivosti i proizvodnje hrane. Prema jednom od izvora, u Francuskoj već se vode razgovori o nacionalnim demonstracijama.
Otpor raste i u Europskom parlamentu. Nekoliko političkih skupina izvijestilo je da ovaj prijedlog u ovom obliku neće prihvatiti. Kritiziraju neravnotežu između strateških prioriteta i tradicionalnih ključnih europskih sektora. Osobito način na koji se preraspodjeljuju poljoprivredni i regionalni fondovi nailazi na otpor u južnim i istočnim zemljama EU.
U sljedećim mjesecima zemlje članice EU će međusobno pregovarati o prijedlogu. Istovremeno traju razgovori među različitim političkim skupinama u Europskom parlamentu. Tek kada obje strane postignu suglasnost, višegodišnji proračun može biti usvojen. Očekuje se da će taj proces potrajati mjesecima i zasigurno dovesti do prilagodbi.