Pravosuđe u Nizozemskoj postiže visoke ocjene na području neovisnosti. Također, istaknuti su napori za poboljšanje kvalitete pravosuđa. To proizlazi iz drugog izvješća o vladavini prava Europske komisije (EK).
Izvješće pruža dublji uvid u vladavinu prava u državama članicama EU-a i pokazuje što funkcionira, a što ne. Na taj se način potiče države članice na rješavanje pitanja vezanih uz vladavinu prava. Izvješće se osvrće na nove događaje od rujna prošle godine, detaljnije obrađuje probleme identificirane u prethodnom izvješću i razmatra utjecaj pandemije COVID-19.
Posebna pažnja posvećena je politici protiv korupcije, medijima i pravosuđu. Istraživanje pokazuje da gotovo sve europske države članice provode reforme u svojim pravnim sustavima. Međutim, postoje velike razlike u opsegu, obliku i napretku.
Pozitivni nalazi pokazuju spremnost nekih zemalja EU-a da se uhvate u koštac s pitanjima vladavine prava u vlastitim državama. Prema Europskoj komisiji, utjecaj koronakrize je jasno vidljiv i naglašava hitnost modernizacije pravnih sustava, primjerice digitalizacijom.
Ipak, neke države članice, kao što su Poljska i Mađarska, nastavile su s provedbom reformi koje podkopavaju neovisnost sudbene vlasti. To uključuje davanje veće moći izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u funkcioniranju sudstva.
Europska komisija ističe kako nizozemski pravosudni sustav i dalje karakterizira vrlo visok stupanj neovisnosti te napori da se poboljša kvaliteta pravosuđa. Komisija pritom navodi promjenu postupka imenovanja sudaca u Vrhovnom sudu i stupanje na snagu Zakona o eksperimentima.
Kao i prošle godine, komisija primjećuje da ima prostora za unapređenje digitalizacije u pravosuđu, osobito u objavljivanju presuda i dostupnosti digitalnih rješenja za započinjanje i praćenje postupaka.