Kako bi financirao proračun, Costa želi uvesti novi europski porez za velike digitalne tvrtke, tzv. digitax. Internet tvrtke s globalnim prometom višim od 750 milijuna eura i najmanje 50 milijuna eura unutar EU trebale bi godišnje plaćati tri posto neto prihoda od online oglašavanja.
Digi-porez posebno bi pogodio velike (američke) međunarodne tehnološke kompanije. Costa naglašava da mjera nije usmjerena protiv određene tvrtke ili zemlje. Međutim, planovi bi se mogli suočiti s otporom američke vlade, koja je već kritikovala europske mjere protiv velikih tehnoloških tvrtki.
Deset posto manje
Costa je u subotu predstavio prijedlog proračuna od 1,78 bilijuna eura za razdoblje od 2028. do 2034. godine. To je otprilike deset posto manje od gotovo dva bilijuna eura koje je Europska komisija izvorno predložila. Costa se nada postići dogovor prije kraja ove godine.
Bruxelles žuri s postupkom usvajanja jer bi „političko odgađanje“ moglo postati realnost zbog promjena na vlasti u nekoliko velikih EU zemalja. Krajem ovog mjeseca trebala bi se vidjeti stabilnost centrističke lijeve španjolske vlade, a sljedeće godine Francuska bira novog predsjednika. Također, 2027. godine bit će jasno hoće li u Italiji i Poljskoj na vlast ostati trenutne pro-EU koalicije.
Štedljive zemlje
Costin novi prijedlog ide dalje od ranijeg kompromisa irskog predsjedanja EU-om koji je predviđao smanjenje za oko 150 milijardi eura. Posebno „štedljive“ zemlje poput Njemačke i Nizozemske koje žele manje trošiti na EU, inzistirale su na većim rezovima. Očekuje se da će i ovaj najnoviji prijedlog naići na prigovore. O tome će se razgovarati na EU samitu čelnika država krajem sljedećeg tjedna.
Prijedlog proračuna također sadrži novi porez na elektronički otpad i duhanske proizvode. Nadalje, EU istražuje poreze na kriptovalute i prihode od aukcija radiofrekvencija. Ukupni paket novih europskih prihoda mogao bi godišnje donijeti oko 60 milijardi eura.
Nove zadaće
Ti novci trebaju držati nacionalne doprinose 27 zemalja EU unutar granica. EU također mora početi otplaćivati zajmove uzete tijekom pandemije koronavirusa. Istovremeno, obrana, sigurnost, poljoprivreda, istraživanja i ekonomski razvoj zahtijevaju financijska sredstva.
Postoje velike razlike u mišljenjima oko raspodjele novca. Francuska smatra da je novi prijedlog vrlo razočaravajući, pogotovo jer i dalje ne nudi dovoljne garancije za potporu dohotku poljoprivrednika. Sedamnaest zemalja iz južne, srednje i istočne Europe traži zadržavanje postojećeg sustava poljoprivrednih subvencija, dok Europska komisija i druge zemlje žele značajno smanjenje.
BXL i SXB
Europski parlament upozorava da je naglasak previše na rezovima. Pregovarač za proračun Siegfried Mureșan (EPP) trenutno je odbacio Costin prijedlog jer, kako tvrdi, prijedlog ignorira primjedbe Parlamenta. Čelnici država raspravljat će o Costinim planovima krajem ovog tjedna u Bruxellesu, a Europski parlament u srijedu u Strasbourgu. Konačni dogovor zahtijeva suglasnost svih zemalja članica i odobrenje Europskog parlamenta.