EU-krizni fond ograničen za štetu zbog potpore Ukrajini

Za sada pravo na približno 56 milijuna eura naknade imaju samo proizvođači žitarica u Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Njihove nacionalne vlade smiju taj iznos udvostručiti. 

Izračuni se temelje na velikim odstupanjima u posljednjih pet godina između uvoza i izvoza žitarica u usporedbi s prosjekom EU-a. Za mnoge druge podnositelje zahtjeva razlike (čitaj: gubici u prometu) su premale. Poljoprivrednici u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj također su zatražili hitnu EU-pomoć. Europska poljoprivredna krovna udruženja Copa i Cosega smatraju da je sada predloženi režim preskup i još k tome povremen.

Zbog prijevoza velikog dijela ukrajinske proizvodnje žitarica "kopnenim putem" do poljskih, litavskih i rumunjskih luka, dio se njihova žitarica nađe u susjednim ukrajinskim zemljama zbog čega su cijene na lokalnim tržištima žitarica pod velikim pritiskom. Skladišta tamo su puna kukuruza, pšenice i suncokreta. 

Osim toga, francuski, talijanski i španjolski uzgajivači peradi žale se na kolaps tržišta pilećeg mesa jer je EU privremeno ukinuo kvote i pristojbe za izvoz Ukrajini. I te zemlje se zalažu za uredbu o naknadi štete. Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu na mjesečnoj sjednici ministara poljoprivrede da je fond premali za tako širok pristup.

U Vijeću za poljoprivredu i druge članice EU-a su bezuspješno tražile pomoć. U Latviji i Litvi cijene mlijeka drastično su pale. Ministri država uz Baltičko more upozorili su na zatvaranje poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom. Italija traži naknade zbog ptičje gripe. Francuska i Španjolska upozorile su na gospodarske probleme svojih proizvođača vina.